
Zbog toga je Evropska unija odlučila stati ukraj ovoj praksi i uvesti zabranu korištenja jednokratnih paketića u ugostiteljskim objektima, koja stupa na snagu u augustu 2026. godine.
Ova odluka dio je šire reforme poznate kao Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu (PPWR), čiji je cilj smanjenje otpada, ograničavanje nepotrebnog pakiranja i poticanje višekratne i reciklirajuće ambalaže. Uredba se odnosi na cijeli životni ciklus ambalaže i predviđa postepeno izbacivanje jednokratne plastike i drugih materijala štetnih po okoliš.
Prema planovima Evropske unije, količina ambalažnog otpada po stanovniku trebala bi do 2040. godine biti smanjena za 15 posto u odnosu na 2018. Kako bi se to ostvarilo, predviđene su tri ključne mjere: smanjenje suvišne ambalaže, povećanje udjela reciklirane ambalaže do 2030. godine te obavezni minimalni udio recikliranog materijala u plastičnoj ambalaži, koji bi trebao iznositi najmanje 35 posto.
Zabrana se ne odnosi na same proizvode, poput kečapa ili maslinovog ulja, već isključivo na način na koji se oni poslužuju u ugostiteljskim objektima. Od augusta 2026. restorani i kafići više neće smjeti koristiti jednokratna pakiranja za začine, umake, šećer i mlijeko za kafu kada se konzumacija odvija u objektu. Umjesto toga, morat će se koristiti boce koje se mogu ponovo puniti, zajedničke posude ili higijenski dozatori.
Nova pravila obuhvataju i hotelski sektor, gdje se planira ukidanje malih bočica šampona i gelova za tuširanje, uz njihovu zamjenu fiksnim dozatorima. Promjene se odnose i na proizvode poput džemova, maslaca i šećera, kao i na smanjenje upotrebe jednokratnih čaša i tanjira, posebno u hotelskoj usluzi.
Sljedeća faza reforme predviđena je za januar 2030. godine, kada bi zabrana trebala biti proširena na dodatne vrste jednokratne ambalaže u sektoru hrane, kozmetike i higijene. Evropska komisija planira i detaljnu procjenu učinaka ovih mjera tokom 2032. godine.
Ipak, uredba predviđa određene izuzetke. Jednokratna pakiranja i dalje će biti dozvoljena za dostavu hrane i konzumaciju izvan ugostiteljskih objekata. Također, zabrana se ne odnosi na bolnice, domove za starije i druge zdravstvene ustanove, gdje jednokratna ambalaža ima važnu ulogu u održavanju higijenskih standarda.
Reakcije ugostitelja su podijeljene. Dok jedni upozoravaju da bi ukidanje jednokratnih pakiranja moglo predstavljati izazov za higijenu i logistiku, drugi u ovoj odluci vide priliku za uvođenje održivijih praksi i dugoročno smanjenje troškova. Posebno se ističe činjenica da su tokom pandemije jednokratna pakiranja bila snažno promovirana upravo zbog zdravstvene sigurnosti.
Uprkos kritikama, Evropska unija smatra da je riječ o nužnom koraku ka smanjenju plastičnog otpada i razvoju održivijeg modela potrošnje. Za ugostiteljski sektor to znači kraj jedne prakse, ali i početak nove faze u kojoj će se veća pažnja posvetiti zaštiti okoliša, bez potpunog zanemarivanja higijene i kvaliteta usluge.
(Vijesti.ba)