Kakva sudbina očekuje Selvera Hrustića zarobljenog u Rusiji?

Iz ove institucije su za RSE naveli da postoji i mogućnost da Hrustić bude prebačen u Rusiju. „Može biti prebačen u državu agresora na njen odgovarajući zahtjev, u okviru mjera usmjerenih na oslobađanje ukrajinskih branitelja koji se nalaze u zarobljeništvu“, rečeno je.

Na pitanje o suradnji s Bosnom i Hercegovinom, gdje bi Hrustić mogao biti procesuiran zbog sudjelovanja na stranom ratištu, iz Službe sigurnosti Ukrajine su odgovorili da se „informacije koje se odnose na suradnju Ukrajine sa stranim tijelima za provođenje zakona i specijalnim službama vezanim za operativne i službene aktivnosti predstavljaju informacije s ograničenim pristupom i ne podliježu objavljivanju“.

Iz Ministarstva pravde BiH su za RSE rekli da nisu zaprimili službenu informaciju o Hrustiću, niti raspolažu podatkom da je predmet potrage nekog pravosudnog tijela. Tužilaštvo BiH također je navelo da nema informacija o Hrustiću, ali da će službeno zatražiti provjeru ove osobe.

Prema informacijama United24 Media, medijskog projekta ukrajinske vlade, Hrustić je u videu izjavio da je u septembru 2025. potpisao ugovor s Ministarstvom odbrane Rusije. „Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda“, rekao je Hrustić u videu, dodajući da je obmanut o prirodi zadataka i uvjetima na bojišnici.

Hrustić je kazao da je bio naređen da probojem prolazi kroz ukrajinska sela, povremeno skrivajući se u podrumima, te da su plaćenici na frontu često poslani sa minimalnim zalihama hrane i vode. „Dva čovjeka, ja i kolega, moramo podijeliti pola litre vode i malo hrane. Nekad neki izađu da nešto nađu i poginu. Mnogi griješe. Izađu i ubije ih dron. Dronovi su užasni“, naveo je.

On tvrdi da je smrtnost među ruskim plaćenicima visoka, a šanse za preživljavanje male, dok je njegova plata iznosila 210.000 rubalja, što je oko 2.300 eura.

Pridruživanje stranim vojskama smatra se krivičnim djelom prema Krivičnom zakonu BiH. Ranije je jedan bh. državljanin Gavrilo Stević pravomoćno oslobođen optužbi za ratovanje u Ukrajini 2015. godine, dok je slučaj Darija Ristića u toku i očekuje se podizanje optužnice. Među bh. državljanima koji su se priključili ruskoj vojsci je i Mario Kuzmanović iz Modriče, koji je nestao krajem 2024., te Petar Popović, za kojeg je BiH zatražila raspisivanje potjernice, što je INTERPOL odbio. Dosad je poznato da se nešto više od 20 osoba iz BiH pridružilo ruskoj vojsci.

(Vijesti.ba)