SAD mijenja politiku? Pentagon smanjuje podršku saveznicima

U značajnom zaokretu bezbjednosnih prioriteta, američko Ministarstvo odbrane sada kao primarnu brigu vidi sigurnost teritorije SAD-a i zapadne hemisphere, a ne Kinu.

Prethodne verzije strategije, koje se objavljuju svake četiri godine, prijetnju koju predstavlja Kina označavale su kao najveći odbrambeni prioritet. U novom dokumentu navodi se da će se odnos prema Kini graditi kroz snagu, a ne konfrontaciju.

Nova strategija dodatno učvršćuje nedavne poruke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, uključujući pozive na veće dijeljenje tereta među saveznicima u suprotstavljanju prijetnjama koje dolaze iz Rusije i Sjeverne Koreje.

Ovaj dokument na 34 stranice objavljen je nakon prošlogodišnje Nacionalne sigurnosne strategije SAD-a, u kojoj se navodilo da se Evropa suočava s civilizacijskim kolapsom, dok Rusija nije predstavljena kao prijetnja SAD-u. Moskva je tada ocijenila da je taj dokument "uglavnom u skladu“" s njenom vizijom.

Poređenja radi, Pentagon je 2018. godine revizionističke sile, poput Kine i Rusije, opisao kao centralni izazov za sigurnost SAD-a.

Novom strategijom američki saveznici su pozvani da preuzmu veću odgovornost, uz navode da su partneri bili zadovoljni time da Washington subvencionira njihovu odbranu, ali se istovremeno negira da ova promjena znači okretanje SAD-a "izolacionizmu".

- Naprotiv, riječ je o fokusiranom i istinski strateškom pristupu prijetnjama s kojima se suočava naša nacija - navedeno je u dokumentu.

U izvještaju se dodaje da je Washngton dugo zanemarivao konkretne interese američkih građana te da SAD više ne želi izjednačavati vlastite interese "s interesima ostatka svijeta - da prijetnja osobi na drugom kraju svijeta bude ista kao prijetnja Amerikancu".

Umjesto toga, saveznici, posebno evropski, "preuzet će vodeću ulogu u suprotstavljanju prijetnjama koje su za nas manje ozbiljne, ali za njih značajnije".

Rusija, koja je prije gotovo četiri godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, opisana je kao uporna prijetnja istočnim članicama NATO-a, ali prijetnja kojom se može upravljati.

Za razliku od ranijih verzija strategije, Taiwan, samoupravni otok na koji polaže pravo Kina, u dokumentu se ne spominje. Ipak, navodi se da SAD namjerava "spriječiti bilo koga, uključujući Kinu, da dominira nad nama ili našim saveznicima".

Krajem prošle godine SAD je objavio veliku prodaju oružja Taiwanu, vrijednu 11 milijardi dolara, nakon čega je Kina odgovorila vojnim vježbama oko otoka.

Strategija također predviđa ograničeniju ulogu SAD-a u odvraćanju Sjeverne Koreje, navodeći da je Južna Koreja sposobna da preuzme primarnu odgovornost za taj zadatak.

U strategiji se ponavlja da će Pentagon garantirati američki vojni i komercijalni pristup ključnim područjima, posebno Panamskom kanalu, Američkom zalivu i Grenlandu.

Navodi se i da će pristup administracije Trumpa biti suštinski drugačiji od grandioznih strategija ranijih posthladnoratovskih administracija.

"Odbacujemo utopijski idealizam; primjenjujemo hladni realizam", stoji u dokumentu.

Na Svjetskom ekonomskom forumu ranije ove sedmice, Trump je izjavio da SAD nikada nije ništa dobio od NATO-a i da nikada ništa nisu ni tražili.

Također je kritikovao Alijansu, netačno tvrdeći da "SAD plaća praktično 100 posto NATO-a".

Kanadski premijer Mark Carney rekao je da se stari svjetski poredak neće vratiti te pozvao Južnu Koreju, Kanadu i Australiju da se udruže.

- Srednje sile moraju djelovati zajedno, jer ako nismo za stolom, mi smo na meniju - rekao je Carney u Davosu.

U istom kontekstu, francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je na "zaokret ka svijetu bez pravila", prenosi BBC.

(Vijesti.ba / Fena)