
Dok radnik u Evropskoj uniji godišnje u prosjeku zbog bolovanja odsustvuje 6,5 dana godišnje, u Federaciji BiH radnik odsustvuje gotovo 25 dana tokom godine.
Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo pitali smo koliko se često kontrolišu bolovanja, s obzirom da smo svjedoci ogromnog broja lažnih bolovanja.
U odgovorima za portal Vijesti.ba iz ZZO KS su naveli, da je tokom 2025. godine izdato ukupno 269 naloga za kontrolu privremene spriječenosti za rad, po osnovu zahtjeva poslodavaca.
“Nalozi su se odnosili na provjeru pravilne primjene odredbi Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika”, navode iz ZZO KS.
Pojašnjavaju da kontrole privremene spriječenosti za rad, u skladu sa važećim Pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, provode kontrolori Zavoda.
“U 2025. godini, po izdatim nalozima, započete su sve kontrole, od kojih je 190 kontrola okončano kao ispravno, uz utvrđeno postupanje u skladu sa Pravilnikom. U 27 slučajeva evidentirana su odstupanja od propisanih procedura, dok su 52 kontrole još u toku”, kažu iz Zavoda.
Dodaju da su okončane kontrole u najvećem broju slučajeva potvrdile ispravno postupanje u skladu sa važećim Pravilnikom.
“U slučajevima gdje su utvrđena odstupanja, najčešće se radilo o retroaktivnom utvrđivanju privremene spriječenosti za rad, što nije u skladu sa Pravilnikom, s obzirom da se privremena spriječenost za rad ne može utvrđivati retroaktivno, već se utvrđuje danom javljanja osiguranika izabranom doktoru medicine”, navode iz ZZO KS te naglašavaju da je dio predmeta je i dalje u postupku kontrole.
Uloga Drugostepene ljekarske komisije
Pitali smo i koliko kontrola je uradila Drugostepena ljekarska komisija ZZO KS?
“U toku 2025. godine, Komisija je zaprimila 415 prigovora od strane osiguranika, te pravnih odnosno fizičkih osoba kod koje je osiguranik zaposlen, kada naknadu plaće isplaćuje na teret svojih sredstava. Drugostepena ljekarska komsija je izdala 397 Nalaza, ocjena i mišljenja, i to:
- 79 Nalaza, ocjena i mišljenja kojima je DLJK bila „SAGLASNA SA OCJENOM PLJK“, tačnije su osiguranici sa područja Kantona Sarajevo su upućeni na posao,
- 221 Nalaz, ocjena i mišljenja kojima DLJK „NIJE SAGLASNA SA OCJENOM PLJK“, tačnije kojima su osiguranici sa područja Kantona Sarajevo detaljno obrađeni i poslani na dalje ispitivanje i liječenje, te vraćeni u nadležnost PLJK
- 97 Prigovora Poslodavaca na Nalaz i ocjenu izabranog ljekara
- te 13 Prigovora osiguranika, ali se isti nisu odazvali na sjednicu komisije/ili su odustali od prigovora, iako su isti uredno bili pozvani,
- 5 prigovora osiguranika, koji su bili naslovljeni na DLJK, a isti nisu bili u nadležnosti iste, te su isti vraćeni u stvarnu nadležnosti.
Šta kaže Pravilnik?
Drugostepena ljekarska komisija Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo (DLJK), definisana je Pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika („Službene novine FBiH“, br. 03/17), Pravilnik, kojim se uređuje način, postupak i medicinski kriteriji za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, dužina trajanja privremene spriječenosti za rad, drugostepeni postupak, vršenje nadzora u vezi privremene spriječenosti za rad, kao i druga pitanja u vezi sa privremenom spriječenošću za rad.
Član 19. Pravilnika, definiše prigovor o pravu na privremenu spriječenost za rad, i istim se navodi da na nalaz i ocjenu izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije, kojim je odlučeno o pravu na privremenu spriječenost za rad, prigovor mogu uložiti osiguranik, pravno odnosno fizičko lice kod koga je osiguranik zaposlen i kontrolor nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.
Prigovor se ulaže Drugostepenoj ljekarskoj komisiji u roku od 48 sati od dostave ili saopštenja ocjene, nalaza i mišljenja o zdravstvenoj sposobnosti osiguranika, odnosno 48 sati od dostave ili saznanja odnosno saopćenja ocjene u Zavodu za zdravstveno osiguranje ili kod poslodavca.
Prigovor se podnosi preko izabranog doktora medicine i ne odlaže izvršenje. O prigovoru rješava Drugostepena ljekarska komisija koju na prijedlog direktora, imenuje upravni odbor kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Članovi Drugostepene ljekarske komisije se imenuju na period od četiri godine, sa mogućnošću ponovnog izbora.
Član 20. Pravilnika, definiše Drugostepenu ljekarsku komisiju, i istim se navodi da privremenu spriječenost za rad Drugostepena ljekarska komisija utvrđuje na osnovu nalaza izabranog doktora medicine, odnosno Ljekarske komisije i medicinske dokumentacije (nalaza doktora specijaliste, otpusne liste, liste o povredi na radu, nalaza i mišljenja o profesionalnom oboljenju, nalaza i mišljenja nadležnog organa o kategorijama invalidnosti) kao i neposrednog pregleda osiguranika.
Broj ljekarskih komisija
Na pitanje koliko Ljekarskih komisija ima pri kantonalnom Zavodu, odgovorili su nam da u skladu sa važećim Pravilnikom, sistem utvrđivanja privremene spriječenosti za rad funkcioniše kroz prvostepeni i drugostepeni nivo, uz dodatnu kontrolnu ulogu Zavoda.
“Prvostepene ljekarske komisije nisu organizaciono u sastavu Zavoda, već ih imenuju direktori zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite, odnosno zavoda medicine rada sa kojima Zavod ima zaključen ugovor. Ove komisije odlučuju o privremenoj spriječenosti za rad nakon isteka prvih 42 dana bolovanja”, navode i dodaju:
“Drugostepena ljekarska komisija djeluje pri Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i nadležna je za odlučivanje po prigovorima na nalaze i ocjene izabranih doktora i prvostepenih ljekarskih komisija. Članove Drugostepene ljekarske komisije, na prijedlog direktora, imenuje Upravni odbor Zavoda”.
Iz ZZO KS pojašnjavaju da pored rada ljekarskih komisija, kontrolori Zavoda imaju ovlaštenje da provode kontrole pravilnosti utvrđivanja privremene spriječenosti za rad, po službenoj dužnosti ili na osnovu zahtjeva poslodavaca, te da pokreću postupke provjere i, po potrebi, iniciraju dalje postupanje u skladu sa propisima.
(Vijesti.ba)