
Jørgensen je događaje iz proteklog tjedna nazvao "jasnim pozivom na buđenje" i istaknuo da rastuća geopolitička nestabilnost – od rata Rusije u Ukrajini do pojačanih napetosti s Washingtonom – znači da EU više ne može pretpostavljati da su energetske veze imune na sigurnosne šokove. "Ovo su vrlo turbulentna vremena", rekao je povjerenik, dodajući kako situaciju dodatno komplikuje zategnut odnos sa SAD-om i činjenica da američki predsjednik ne isključuje upotrebu sile protiv Grenlanda.
Evropska komisija aktivno traži alternativne dobavljače plina, s ciljem smanjenja ovisnosti o američkom UPP-u, a u narednim mjesecima planira produbiti energetske veze s Kanadom, Katarom i zemljama sjeverne Afrike. Bruxelles također radi na osiguravanju neruskih izvora nuklearnog goriva za članice koje još uvijek zavise od Rusije.
Jørgensen je naglasio da EU ne želi trgovinski sukob sa SAD-om, ali je priznao zabrinutost zbog rizika da zamjena ruskog plina američkim plinom dovede do nove ovisnosti. "Nikada nam politika nije bila smanjivati trgovinu sa SAD-om i ne želimo trgovinske sukobe. Ali također je jasno da su geopolitički nemiri bili poziv na buđenje. Moramo se moći brinuti sami za sebe", kazao je povjerenik.
On je dodao da još nije razgovarao sa svojim američkim kolegom nakon Trumpovih izjava o Grenlandu i da EU za sada nije postavio formalni prag koji bi definirao preveliku ovisnost o američkom plinu, iako on ostaje "ključan" za zamjenu ruskih zaliha.
(Vijesti.ba)