Tužilaštvo BiH zahtjeva izručenje Dragoljuba Kunarca zbog zločina u Foči

Prije sedam godina Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv Dragoljuba Kunarca zvanog Žaga i Dragan za zločin protiv čovječnosti na području Foče tokom 1992., a nedavno je zatraženo njegovo izručenje iz Njemačke gdje se nalazi na izdržavanju kazne zatvora od 28 godina po presudi Haškog tribunala, prenosi Detektor.

“Tužilaštvo BiH je 13. oktobra 2025. godine putem Ministarstva pravde BiH uputilo zahtjev pravosudnim organima SR Njemačke za izručenje navedenog lica u BiH, radi vođenja postupka na temelju optužnice Tužilaštva BiH”, odgovoreno je za Detektor iz ove institucije.

Prema optuženici, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske (VRS) zvane “Žaga“, zajedno sa drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine“ jedinice, 27. i 28. jula 1992. s područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine. Ovu optužnicu Sud BiH je i potvrdio.

Kako su naveli iz Tužilaštva BiH, data je saglasnost da u vezi ovog zahtjeva pravosudne institucije Njemačke kontaktiraju Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) u Hagu.

Prema izračunu MMKS-a, kako su odgovorili za Detektor, kazna koju Kunarac izdržava po presudi Haškog tribunala treba da istekne 24. februara. Pojasnili su da se u odluci od 22. jula 2024. godine o prijevremenom puštanju na slobodu kao krajnji datum kazne navodi 3. mart 2026. godine.

Iz Glavnog državnog tužilaštva Njemačke u odgovoru za Detektor su potvrdili da je zahtjev za izručenje od strane vlasti Bosne i Hercegovine zaprimljen putem odgovarajućih diplomatskih kanala.

“Kako je Njemačka u ovom slučaju obavezna da, po zaprimanju zahtjeva za izručenje iz druge države, zatraži od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ujedinjenih nacija donošenje odluke, zahtjev je uz saglasnost države podnositeljice proslijeđen Mehanizmu”, navodi se u odgovoru i dodaju da odluka još uvijek nije donesena.

Na dodatni upit Mehanizmu jesu li donijeli odluku o izručenju, odgovoreno nam je da nisu u poziciji da komentarišu.

Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata “Foča 92-95”, očekuje iz ljudskih, humanih i pravnih aspekata da će Kunarac biti izručen BiH i da će uroditi plodom nova optužnica protiv njega. Smatra da treba da odgovara i za druga krivična djela koja nisu obuhvaćeni dvjema optužnicama.

“Ovo je veliki ispit za naše pravosuđe i mislim da trebaju maksimalno da iskoriste da osvjetlaju obraz najvažnije institucije u BiH. Trebaju da obezbjede njegovo prisustvo tokom suđenja. Želim da vjerujem u Haški tribunal da će dati saglasnost da ga isporuče BiH. Svi su na ispitu u ovom predmetu, da opravdaju svoja načela. A mi čekamo”, navodi Kaloper.

Advokat Miodrag Stojanović, koji je zastupao predmete u Haškom tribunalu navodi nekoliko scenarija koji bi se mogli desiti – ustupanje predmeta, suđenje ili prijedlog mjera.

“Ako se vrati u Srbiju, u tom slučaju BiH ide u proceduru da optuženo lice koje se nalazi u Srbiji da traži da on dođe da se izjasni o krivici. Ukoliko odluči da ne dođe, onda ide procedura ili ustupanja predmeta ili podizanja potjernice. Ako ga isporuče BiH i on odluči da dođe u BiH, nema razloga da bježi od suđenja. U tom slučaju Sud BiH bi bio u obavezi da ga pozove i da vidi šta Tužilaštvo predlaže za njega – pritvor i po kom pritvorskom osnovu”, pojašnjava Stojanović.

Prema njegovim riječima, Kunarac ne bi trebao biti pritvoren zbog opasnosti od bjekstva iz objektivnih razloga, jer nije bježao i nije se mogao odazvati.

Treća opcija, kako kaže Stojanović, jest da Sud BiH izda potjernicu za Kunarcem.

“Ali ako nema potjernice, on je slobodan građanin. Sve je na bh. pravosuđu. Nije tajna da je Kunarac u Njemačkoj. Ako nema potjernice oni će ga pustiti, sjest će na avion i ide. Najvjerovatnije da će oni njemu odmah kupiti kartu u jednom pravcu za Bosnu jer je to zemlja iz koje je došao u Hag. I kad dođe ovdje na aerodrom ako ima potražnica za njim, ne mora biti potjernica, oni će ga dovesti pred Sud”, navodi Stojanović.

Iz Suda BiH su odgovorili da Državno tužilaštvo u dosadašnjem toku postupka nije podnosilo prijedloge za određivanje mjera zabrane ili pritvora prema Kunarcu, te samim tim nije raspisana međunarodna potjernica.

“Tužilaštvo BiH je obavijestilo Sud da je uputilo zahtjev za izručenje optuženog Dragoljuba Kunarca pravosudnim organima Bosne i Hercegovine”, kažu iz Suda i dodaju da je optuženi zaprimio potvrđenu optužnicu.

Kunarca je Haški tribunal 12. juna 2002. osudio na 28 godina zatvora za više silovanja, te za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu. U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. je Haški tribunal prvi put utvrdio da silovanje predstavlja zločin protiv čovječnosti. Kunarac je prvi optuženi za silovanje i mučenje bosanskih muslimanki. Osim Kunarca, Kovač je u ovom predmetu osuđen na 20 godina, a Vuković na 12 godina zatvora.

Na izdržavanje kazne prebačen je u Njemačku 12. decembra 2002., a u kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 4. marta 1998. godine. Kunarac je prvi optuženi za silovanje i mučenje bosanskih muslimanki koji se dobrovoljno predao u Hag.

On se dobrovoljno predao 4. marta 1998. francuskim vojnicima SFOR-a u Filipovićima nedaleko od Foče. Nakon toga je prebačen u Mostar, a istog dana predat u nadležnost Međunarodnog suda gdje je smješten u Pritvorsku jedinicu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Prema podacima dostupnim na stranici MKSJ, Kunarac je rođen u Foči, a prije napada na Foču u aprilu 1992. živio je u Tivtu u Crnoj Gori. Bio je komandir specijalne dobrovoljačke jedinice sastavljene od neregularnih srpskih vojnika koji nisu sa tog područja, uglavnom porijeklom iz Crne Gore. Imao je štab u jednoj kući u ulici Osmana Đikića br. 16 u naselju Aladža u Foči. Poslije preuzimanja Foče, tamo je boravio sa najmanje deset crnogorskih vojnika.

MMKS je u svojoj odluci iz augusta prošle godine, naveo da je Njemačka dostavila obavještenje u kojem je navela da je, prema zakonu ove države, Kunarac stekao 97 dana odsustva te se traži odluka Mehanizma o tome da li se ovi dani mogu uračunati u datum završetka njegove kazne.

“Privremeno priznajem smanjenje kazne od 97 dana za koje je Kunarac stekao pravo prema njemačkom zakonu i pojašnjavam da ovo privremeno priznato smanjenje kazne nema uticaja na datum završetka Kunarčeve kazne, koji je 24. februar 2026. godine“, stoji u odluci predsjednice Mehanizma Graciele Gatti Santana.

Njemu je u nekoliko navrata odbio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.

“Mislim da zaslužujemo nakon ovoliko godina pravdu i minornu satisfakciju jer predugo čekamo, iscrpljeni smo i izmoreni smo. Imamo pravo na pravdu i istinu”, zaključuje Kaloper.

(Vijesti.ba/Detektor)