Potvrđena optužnica protiv bivših komandanata Armije BiH zbog zločina u Vitezu

Optuženi se terete da su za vrijeme ratnog stanja i oružanog sukoba u BiH između pripadnika Armije RBiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) na području općine Vitez, suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, 10. juna 1993. godine, sudjelovali u artiljerijskom napadu na civilno stanovništvo prigradskog naseljenog mjesta Podgradina, na način da je Mensud Keleštura, u svojstvu zapovjednika 325. brdske brigade Armije RBiH, naredio potčinjenoj mu Brigadnoj artiljerijskoj grupi (BrAG) da izvrši artiljerijski napad na civilno stanovništvo prigradskog naseljenog mjesta Podgradina, općina Vitez, naseljenog gotovo isključivo civilnim stanovništvom hrvatske nacionalnosti, iako je bio svjestan da taj napad, izveden u vrijeme primirja i u naseljenom mjestu, može dovesti do stradanja civila, prihvatajući takvu zabranjenu posljedicu, a koju naredbu je izvršio njemu podređeni Hazim Jašarević, komandir BrAG-e, preko sebi potčinjenih pripadnika artiljerijske grupe, koji je također znao da se ne radi o vojnom cilju i da može nastupiti posljedica za civilno stanovništvo, na šta je pristao. Dalje se navodi da su Jašareviću potčinjeni pripadnici BrAG-e, ispalili jednu artiljerijsku minobacačku minu kalibra 120 mm, s lokaliteta Podlazine, općina Vitez, koja je pala između porodičnih kuća na dječije igralište zv. „Kod koša“, kojom prilikom je, uslijed eksplozije mine, smrtno stradalo osmero (8) i ranjeno još petero (5) djece hrvatske nacionalnosti, saopćio je Sud BiH. 

Detektor je u emisiji “TV Justice” i projektu “Zaboravljene žrtve rata” donio priču o zločinu u kojem su stradala djeca u Vitezu, za koji ranije nije niko odgovarao.

Najmlađa žrtva eksplozije 10. juna 1993. bila je devetogodišnja Augustina Grebenar. Njen 12-godišnji brat Velimir također je poginuo. Među žrtvama su i 12-godišnjak Milan i 18-godišnja Sanja Garić, također brat i sestra, kao i 15-godišnjaci Dragan Ramljak, Draženko Čečura i Sanja Križanović, te desetogodišnji Boris Antičević.

Granata je ispaljena tokom primirja između Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH. O sjećanju na ubijene i nepostojanju odgovornosti Detektor je pisao i 2020. godine, kada je glasnogovornik Tužilaštva Bosne i Hercegovine potvrdio da se predmet nalazi u Posebnom odjelu za ratne zločine i da se na njemu radi.

U narednom periodu bit će zakazano ročište na kojem bi se optuženi trebali izjasniti o krivnji, javlja BIRN BiH. 

(Vijesti.ba)