Vance doputovao u službenu posjetu Azerbejdžanu

Posjeta dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump prošle godine posredovao u postizanju mirovnog sporazuma između historijskih rivala Bakua i Jerevana, koji su vodili dva rata zbog regije Karabah.

U ponedjeljak je Vance u Jerevanu razgovarao s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, a u Bakuu bi se trebao sastati s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim.

Očekuje se da će posjeta doprinijeti napretku ključnog projekta transportnih i komunikacijskih veza, čiji je cilj integracija dvije zemlje u novu trgovačku rutu istok–zapad.

.@VP and the Second Family arrive in Azerbaijan after a productive visit to Armenia pic.twitter.com/uCmsQ0bKOH

— Rapid Response 47 (@RapidResponse47) February 10, 2026

Azerbejdžan je 2023. godine u brzoj vojnoj ofanzivi preuzeo kontrolu nad Karabahom, čime je okončana trodecenijska vlast armenskih separatista.

Na samitu u Bijeloj kući u augustu 2025. godine, Trump je posredovao u sporazumu kojim su se Armenija i Azerbejdžan obavezali da će se odreći teritorijalnih pretenzija jedni prema drugima i uzdržati od upotrebe sile.

Vance je također izjavio da će se pitanje armenskih separatističkih lidera koji se nalaze u pritvoru u Azerbejdžanu "sigurno otvoriti" tokom razgovora s azerbejdžanskim zvaničnicima.

Prošle sedmice vojni sud u Bakuu izrekao je dugogodišnje zatvorske kazne, uključujući i doživotni zatvor, armenskim separatističkim liderima u procesu za ratne zločine.

Više od 20 armenskih organizacija za ljudska prava uputilo je otvoreno pismo Vanceu, pozivajući ga da pomogne u oslobađanju armenskih pritvorenika u azerbejdžanskim zatvorima. Izbjeglice iz Karabaha su u Jerevanu održale protest s istim zahtjevom.

Američki State Department saopćio je da će posjeta "unaprijediti mirovne napore predsjednika Donalda Trumpa i promovisati Trumpovu rutu za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP)".

TRIPP je predloženi cestovni i željeznički koridor koji bi povezao Azerbejdžan s njegovom eksklavom Nahčivan, koja je od matičnog teritorija odvojena armenskom teritorijom, te integrisao regiju u širu trgovačku rutu istok–zapad koja povezuje Centralnu Aziju i kaspijski bazen s Evropom.

Washington ovaj projekat predstavlja kao mjeru izgradnje povjerenja nakon decenija sukoba između dvije zemlje.

Azerbejdžan otvaranje regionalnih komunikacija vidi kao glavni preduslov za potpisivanje sveobuhvatnog mirovnog sporazuma s Armenijom.

(Vijesti.ba)