Kurti traži međunarodni specijalni sud za istragu "Sarajevo safarija"

Kurti je na drugoj međunarodnoj naučnoj konferenciji Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu rekao da takozvana „žuta kuća“ za trgovinu organima u Albaniji nikada nije postojala te da je riječ o dijelu hibridnog narativa Srbije protiv OVK-a.

„Takozvana žuta kuća u Albaniji nikada nije postojala kao mjesto za trgovinu organima od strane pripadnika OVK-a, već je dio hibridnog narativa Srbije protiv OVK-a i Albanije. Inicirao ju je ruski poslanik Konstantin Kosačov 15. aprila 2008. godine, ni dva mjeseca nakon proglašenja nezavisnosti Kosova. Žute kuće nema, ali ima sve više informacija i činjenica da je postojao ‘Sarajevo safari’, u kojem je, kako se navodi, ulogu imao predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Za određenu svotu novca, sa brda oko Sarajeva moglo se pucati na bošnjačke civile u opkoljenom gradu početkom 90-ih. Za istragu i suđenje zločinima ‘Sarajevo safarija’ trebalo bi angažovati neku međunarodnu specijalnu sudsku instancu“, rekao je on.

Govoreći o bivšim čelnicima OVK-a kojima se sudi u Hagu, Kurti je rekao da je borba oslobodilaca bila pravedna i nužna za slobodu i opstanak.

„To ne može i neće promijeniti jednu temeljnu i historijsku istinu. Borba OVK-a bila je pravedna i nužna za slobodu i opstanak, ne iz želje za nasiljem ili vlašću. Bila je odgovor na represivni režim i sistematsku represiju, sve do aparthejda i negiranja osnovnih prava našeg naroda, pa do genocida. Ovaj proces ne može dovesti u pitanje oslobodilački i antikolonijalni karakter naše borbe, niti legitimnu težnju Kosova za slobodom i ravnopravnošću“, dodao je Kurti.

S druge strane, izvršni direktor Instituta za zločine počinjene tokom rata na Kosovu, Atdhe Hetemi, rekao je da je druga konferencija dokaz posvećenosti produbljivanju naučnog dijaloga i širenju perspektive istraživanja ratnih zločina.

„To je dokaz naše posvećenosti da produbimo naučni dijalog i proširimo perspektivu istraživanja ratnih zločina. Rasprave koje će se voditi tokom ova tri dana imaju za cilj pružiti dublje analize, disciplinarne pristupe i kritička promišljanja o dugoročnim posljedicama rata, ne samo kao historijskog iskustva, već i kao realnosti koja i dalje utiče na život pojedinca, državne strukture i procese izgradnje države. Naša konferencija ima za cilj dokumentovati prošlost i doprinijeti stvaranju novih znanja, uporedivih na međunarodnom nivou“, rekao je on.

(Vijesti.ba)