18.02.2026 / 12:54 Svijet - Jerusalem

Izrael će dopustiti 10.000 palestinskih vjernika sedmično na molitvi u Al-Aksi tokom Ramazana

Izrael će dopustiti 10.000 palestinskih vjernika sedmično na molitvi u Al-Aksi tokom Ramazana
Foto: FENA

Izrael je najavio da će dopustiti 10.000 palestinskih vjernika da prisustvuju sedmičnim molitvama u džamiji Al-Aksa u istočnom Jerusalemu tokom svetog mjeseca Ramazana.

Izraelske vlasti također su uvele ograničenja ulaska u kompleks džamije, dopuštajući pristup samo muškarcima starijima od 55 godina, ženama starijima od 50 godina i djeci do 12 godina.

- Desecima hiljada palestinskih vjernika bit će dopušteno ući na Brdo hrama na molitve tokom mjeseca ramazana, uz uslov da unaprijed dobiju namjensku dnevnu dozvolu - saopćila je COGAT, agencija izraelskog ministarstva odbrane odgovorna za palestinske civilne poslove na okupiranoj teritoriji.

- Ulaz za muškarce bit će dopušten od 55 godina, za žene od 50 godina, a za djecu do 12 godina u pratnji rođaka prvog koljena – saopćila je agencija.

Tokom ramazana, stotine hiljada Palestinaca tradicionalno prisustvuju molitvama u Al-Aksi, trećem najsvetijem mjestu islama, koje se nalazi u istočnom Jerusalemu, a koje je Izrael zauzeo 1967. godine, a kasnije i pripojio u potezu koji nije međunarodno priznat.

Palestinska jerusalemska uprava ove je sedmice objavila da su izraelske vlasti spriječile Islamski vakuf - jordansko tijelo koje upravlja tim mjestom - da provodi rutinske pripreme prije ramazana, uključujući postavljanje sjenila i postavljanje privremenih medicinskih klinika.

Viši imam džamije Al-Aksa, šeik Muhammad al-Abbasi, rekao je za AFP da je i njemu zabranjen ulazak u kompleks.

- Zabranjen mi je ulazak u džamiju sedmicu dana, a naredba se može obnoviti - rekao je.

Abbasi je kazao da nije obaviješten o razlogu zabrane, koja je stupila na snagu od ponedjeljka.

Prema dugogodišnjim dogovorima, Jevreji mogu posjećivati ​​kompleks Al-Aksa, ali im nije dopušteno moliti se tamo.

Izrael tvrdi da je posvećen održavanju tog statusa quo, iako Palestinci strahuju da se on narušava.

Posljednjih godina sve veći broj jevrejskih ultranacionalista osporava zabranu molitve, uključujući krajnje desničarskog političara Itamara Ben Gvira, koji se molio na tom mjestu dok je bio ministar nacionalne sigurnosti 2024. i 2025. godine, prenosi AFP.


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo