Moskva vrši pritisak: NATO da odustane od širenja prema istoku!

Rusija vrši pritisak na NATO da formalno garantuje da se savez neće širiti prema istoku, saopćila je ruska ambasada u Belgiji, u jeku tekućih pregovora usmjerenih na okončanje rata u Ukrajini.

Moskva također želi da se poništi odluka sa samita u Bukureštu iz 2008. godine, kojom je proglašeno da bi se Ukrajina i Gruzija mogle u budućnosti pridružiti savezu.

„Sva usmena obećanja koja je NATO u prošlosti dao o neširenju, zgodno su zaboravljena ili ignorisana kada im je to odgovaralo“, rekao je anonimno glasnogovornik ruske ambasade za novine Izvestia, pozivajući se na uvjeravanja data Sovjetskom Savezu tokom ujedinjenja Njemačke.

Diplomata je naveo da u zapadnim arhivima postoji dokumentarni dokaz, ali da on nikada nije objavljen.

Bivši predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov, međutim, negirao je da su se zemlje NATO-a složile da se savez neće širiti. „To je mit“ da ga je Zapad prevario u vezi s daljim širenjem, rekao je u intervjuu 2014. godine. „To pitanje tada uopće nije bilo postavljeno.“

Putin je u više navrata optuživao Zapad da je „izdao“ Rusiju kršeći obećanja da se NATO neće širiti prema istoku.

U isto vrijeme, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je prošle godine da Rusija nema pravo glasa kada je riječ o članstvu Ukrajine u savezu.

„Rusija nema ni glas ni veto u odlučivanju o tome ko će postati član NATO-a“, rekao je, dodajući da je za pristupanje potrebna jednoglasna saglasnost svih država članica.

Rutte je naglasio da Ukrajina mora dobiti snažne sigurnosne garancije kako bi se spriječili budući napadi, bez obzira na to hoće li se pridružiti NATO-u ili ne.

NATO je jedini savez kojem se Moskva otvoreno protivi, dok istovremeno pozdravlja mogućnost članstva Ukrajine u Evropska unija. Prošle godine Kremlj je insistirao da je članstvo Ukrajine u EU njeno „suvereno pravo“.

„To je suvereno pravo svake zemlje. Niko ne može diktirati takve odluke i mi to nećemo činiti“, rekao je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov.

Od početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu, Finska i Švedska su se pridružile NATO-u, čime su gotovo udvostručene kopnene i pomorske granice Rusije sa zemljama članicama saveza, na oko 3.000 kilometara. Baltičko more sada praktično funkcioniše kao unutrašnje „jezero“ NATO-a.


(Vijesti.ba)