
Vlasnici tvrde da im AI-nadzirane CCTV kamere znatno smanjuju gubitke, dok kritičari upozoravaju na ozbiljna etička i pitanja privatnosti, jer je ova tehnologija još uvijek slabo regulisana.
Softver analizira snimke s nadzornih kamera i, kada prepozna sumnjive radnje – poput stavljanja proizvoda u torbu ili ponovnog dodirivanja artikala bez plaćanja – šalje kratki videozapis zaposlenima. Nelson Lopes, menadžer supermarketa u Montreuilu kod Pariza, kaže da su posebno alarmantne situacije kada kupci pokušavaju sakriti robu, jer tada svi obraćaju dodatnu pažnju.
Vlasnik prodavnice Arul Judson navodi da je bez AI sistema u prvoj godini izgubio skoro 60.000 eura, dok su se gubici nakon uvođenja tehnologije prepolovili. Farmaceutkinja Latifa Gharbi u Parizu plaća oko 200 eura mjesečno za AI nadogradnju kamera, čime godišnje uštedi oko 4.000 eura i izbjegava trošak zaštitara.
Ipak, tehnologija se nalazi u pravnoj sivoj zoni. Francuska nema poseban zakon koji dozvoljava bihevioralni AI nadzor u prodajnim prostorima, niti obavezu da kupci budu obaviješteni o njegovoj upotrebi. Nacionalno tijelo za zaštitu podataka (CNIL) smatra da se radi o masovnoj obradi ličnih podataka i da je komercijalna upotreba bez posebnog zakona zabranjena.
Uprkos tome, francuski start-up Veesion opremio je između 2.000 i 3.000 prodavnica ovim sistemom. Direktor kompanije tvrdi da je tehnologija u skladu s evropskim GDPR pravilima i da ne koristi biometrijsku analizu.
Dok trgovci ističu da im je ovo važna mjera zaštite u vrijeme rastućih krađa i ekonomske krize, rasprava o granici između sigurnosti i nadzora vjerovatno će se nastaviti i u narednim godinama.
(Vijesti.ba)