
Bosna i Hercegovina tri decenije ne može riješiti pitanje državne imovine, ponajviše zbog maksimalističkih i isključivih zahtjeva, tumačenja vlasti entiteta Republika Srpska.
Smatraju da imovina države Bosne i Hercegovine "pripada entitetima", a njihov posljednji pokušaj prisvajanja poništio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. U februaru 2023. godine donio je odluku kojom se van snage stavlja Zakon o nepokretnoj imovini RS. No, ni od tada nije došlo do usvajanja zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine, mada veći dio domaćih političara i međunarodni "medijatori" pokušavaju pronaći određeno kompromisno rješenje. Ipak, izgleda da bi se "Gordijev čvor", napokon, možda i mogao otpetljati.
"Mekši" stav RS-a
Naime, stav vlasti u RS-u u posljednje vrijeme, poslije nedavne posjete njihove delegacije Washingtonu, izgleda, donekle je "smekšao". Slijedom događaja moglo bi se pretpostaviti i da je pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine u paketu "nagodbe" Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa Miloradom Dodikom, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa u oktobru prošle godine njemu i saradnicima iznenada ukinula sankcije.
Na to ukazuje i izjava Željke Cvijanović, članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz RS-a, Dodikove najbliže saradnice iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), "da RS kroz državne institucije neće stajati na putu gradnje Južne interkonekcije", kojom će Bosna i Hercegovina prestati biti zavisna isključivo od ruskog gasa.
A, da bi počela gradnja Južne interkonekcije, čije su pripreme uveliko u toku, pitanje državne imovine trebalo bi dobiti jasne obrise.
"Projekt Južne interkonekcije bit će vododijelnica koja će, nakon tri decenije političkih razmiziraca, definisati načine rješavanja državne imovine", istakao je Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.
Naglasio je da je rješenje neophodno kako bi se osigurala pravna sigurnost investitora iz SAD i izbjegli potencijalni abritražni procesi koji bi Bosnu i Hercegovinu mogli koštati milione.
Nije isključio ni mogućnost donošenja posebnog zakona koji bi ponudio rješenje za zemljište kojim će prolaziti gasovod. Podsjetio je i da pravosudne institucije imaju nekoliko predmeta koje se odnose na nezakonitu prodaju ili raspolaganje državnom imovinom i da novo rješenje ne bi smjelo legalizovati dosadašnja rasparčavanja.
Šta je i gdje je državna imovina?
Bosna i Hercegovina posjeduje 1.000 jedinica državne imovine, prema nepotpunim podacima dostavljenim Uredu visokog predstavnika (OHR). Njih 979 je u Bosni i Hercegovini i 21 u inostranstvu, od čega najviše u Hrvatskoj - 14.
Na teritoriju entitetu Federacija BiH su 552 jedinice državne imovine, u RS-u 404 te u Brčko Distriktu 23. Više od 30 posto je vojna imovina.
Pod državu imovinu potpadaju pokretna i nepokretna imovina, diplomatsko-konzularna, ali i finansijska potraživanja i dugovanja. Primjera radi, to su rijeke, šume, vojni objekti, građevinska i druga zemljišta, nekretnine i drugi objekti, umjetnička djela, rukopisi, knjige, naučne i druge zbirke, kao i arhiva.
(Vijesti.ba)