Za sreću doma i naroda: 123. godišnjica i Dan Bošnjačke zajednice kulture

Dan osnivanja nekadašnjeg društva „Gajret“, odnosno današnje Bošnjačke zajednice kulture obilježava se kao Dan Bošnjačke zajednice kulture. Ovim povodom prethodno je u Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u Sarajevu održan svečani koncert Sevdah Academic, koji su izveli Omladinski orkestar Škole harmonike „Preporod“ Jablanica pod vodstvom prof. Mirsada Mike Pilava i vokalna pedagoginja prof. Gordana Topić, uz prisustvo učenika iz više škola u Kantonu Sarajevo te brojnih predstavnika kulturne, akademske, društvene i diplomatske zajednice. Prisutnima su se prigodno obratili prof. Senada Salihović, direktorica Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo, NJ. E. visoki predstavnik Christian Schmidt te predsjednik Bošnjačke zajednice kulture prof. dr. Sanjin Kodrić. I ovogodišnji generalni medijski pokrovitelj obilježavanja godišnjice i Dana Bošnjačke zajednice kulture je Bosanskohercegovačka radio-televizija – BHRT, koja će snimak svečanog koncerta naknadno emitirati u svom programu.

Historija današnje Bošnjačke zajednice kulture započinje 20. februara 1903. godine osnivanjem kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva „Gajret”, osnovanog kao „društvo za potpomaganje đaka muslimana na srednjim i višim školama“, čiji je jedan od osnivača i prvi predsjednik bio dr. Safvet-beg Bašagić. Dva desetljeća kasnije, 19. oktobra 1924. godine u prostorijama Jugoslavenskog muslimanskog kluba u Sarajevu, bivšoj Muslimanskoj čitaonici (kiraethani) na Bentbaši, na istom mjestu gdje je 1903. formiran „Gajret”, održana je osnivačka skupština „Narodne uzdanice”, drugog ključno važnog muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva koje je, zajedno s društvom „Gajret“, jedna od glavnih preteča i pravnih prethodnika današnje Bošnjačke zajednice kulture, s Asim-begom Dugalićem kao prvim predsjednikom. Uprkos ranijim pokušajima ujedinjenja, „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ djelovali su uporedo sve do 1945. godine, kad je 13. septembra održana osnivačka skupština novog, jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod”, a kojem će kao krovnoj kulturnoj organizaciji Bošnjaka biti priključena i sva ostala bošnjačka društva kulture, obrazovanja i prosvjete koja se djelovala u ovom trenutku. Prvi predsjednik jedinstvenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ bio je dr. Zaim Šarac, dok su njegovi članovi bili manje-više svi istaknuti bošnjački intelektualci te kulturni i društveni djelatnici ovog vremena.

Rad Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ zabranjen je 1949. godine u skladu s odlukom tadašnjih vlasti, a obnovljen tek nakon demokratskih promjena u bivšoj Jugoslaviji 5. oktobra 1990. godine na obnoviteljskoj skupštini održanoj u sarajevskoj Vijećnici, pri čemu je za prvog predsjednika obnovljenog Kulturnog društva Muslimana „Preporod“ izabran prof. dr. Muhsin Rizvić (1990–1993). U skladu s daljnjim razvojem, ovo društvo u narednim godinama mijenja svoj naziv najprije u Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“ (1995), a potom i u Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ (1997) te, konačno, Bošnjačka zajednica kulture (2024), kao naziv koji je rezultat višedesetljetnog razvoja institucije koja se u različitim vremenima različito nazivala, ali je uvijek bila i ostala jedinstvena pojava ne samo u kulturnom već i u društvenom životu Bošnjaka i Bosne i Hercegovine uopće. Pritom, u međuvremenu predsjednici Kulturnog društva Bošnjaka, odnosno Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ bili su prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019), a aktuelni predsjednik Bošnjačke zajednice kulture je prof. dr. Sanjin Kodrić.

Kao temeljna i najstarija organizacija kulture Bošnjaka, odnosno bošnjačka kulturna matica i svjetska kulturna zajednica bošnjačkog naroda, Bošnjačka zajednica kulture, s društvima „Gajret“ i „Narodna uzdanica“ i drugim svojim pretečama i pravnim prethodnicima, odnosno jedinstvenim društvom „Preporod“, dala je izrazito značajan prilog razvoju kulture, obrazovanja i nauke u Bosni i Hercegovini te šire, radeći „za sreću doma i naroda“, što je stih Safvet-bega Bašagića koji sažima suštinu djelovanja Bošnjačke zajednice kulture od njenog osnivanja 1903. godine pa nadalje. Tako su, između svega ostalog, a tek primjera radi, društva „Gajret“ i „Narodna uzdanica“, kao glavne preteče i pravni prethodnici današnje Bošnjačke zajednice kulture, putem stipendija, potpora i zajmova za učenike i studente, odnosno putem svojih đačkih i studentskih domova u svim većim gradovima u Bosni i Hercegovini te Beogradu i Zagrebu odškolovala čak više od dvije trećine bošnjačkih intelektualaca do Drugog svjetskog rata, praktično stvorivši na ovaj način intelektualnu elitu Bošnjaka, odnosno društveni um koji će ovom narodu i Bosni i Hercegovini služiti dugi niz godina kasnije, sve do najnovijeg vremena, te uopće snažno pomogla kulturni i društveni razvoj bošnjačkog naroda u 20. st.

Nakon obnove rada 1990. godine, Bošnjačka zajednica kulture imala je ključnu ulogu u reafirmiranju bošnjačkog naroda narodnog imena, bosanskog jezika, bošnjačke književnosti, historije i drugih ključnih kulturnih aspekata identiteta Bošnjaka. Pored svega drugog, upravo Bošnjačka zajednica kulture objavila je prvi Pravopis bosanskoga jezika autora prof. dr. Senahida Halilovića 1996. i prvu Historiju Bošnjaka autora prof. dr. Mustafe Imamović 1997. godine, a od 1995. godine objavljuje kapitalnu ediciju Bošnjačka književnost u 100 knjiga, realiziravši i brojne druge ključno značajne projekte.

Bošnjačka zajednica kulture bavi se svim oblastima kulture, ali i oblastima nauke, izdavaštva i obrazovanja, u najširem luku od narodne, pučke kulture, preko kapitalnih naučnostraživačkih i izdavačkih projekata, pa do digitalne kulture i kulture novih medija, projekata digitalizacije i digitalne humanistike, dakle na najrazličitije načine i u skladu sa savremenim, najaktuelnijim tokovima, sve to uz više desetina podružnica i drugih organizacijskih jedinica širom Bosne i Hercegovine, u domovinskim zemljama i dijaspori. Pored spomenutih, među brojnim važnim aktuelnim i novopokrenutim projektima ističu se naučne i kulturne edicije Studia Bosniaca, Literatura Bosniaca i Musica Bosniaca, književna edicija Bošnjačka književnost za djecu i mlade, simfonijska svita Storia Bosniaca i opera Tvrtko, kralj bosanski kompozitora Ammara Jažića, biste Safvet-bega Bašagića i drugi skulptorski radovi vajara Adisa Lukača i niz drugih naučnih, izdavačkih i drugih kulturnih projekata.

(Vijesti.ba)