Treba li BiH slijediti evropske zabrane društvenih mreža za djecu?

Od Instagrama, TikToka, Snapchata do Facebooka... Mladi žive na društvenim mrežama, a ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak po tom pitanju.

Prema izvještaju platforme DataReportal za 2025. godinu, Bosna i Hercegovina ima više od dva miliona korisnika društvenih mreža, što čini oko 70 posto ukupne populacije. Što se tiče mladih, penetracija među populacijom od 18 do 24 godine redovno prelazi 95 posto, jer je u ovoj grupi posjedovanje pametnog telefona i profila na barem jednoj mreži postalo uobičajeno.

Psiholog Kristijan Kraljević ističe kako društvene mreže mogu imati i pozitivan i negativan učinak, ali problem nastaje kada njihovo korištenje preraste u ovisnost i udalji mlade od stvarnih socijalnih kontakata.

– Društvene mreže omogućavaju pristup informacijama i edukaciji, ali pretjerano korištenje može dovesti do ovisnosti i otuđenja. Danas je čest prizor da ljudi na druženjima gledaju u mobitele umjesto da razgovaraju – kaže Kraljević.

Zabrana društvenih mreža za mlade

Digitalna punoljetnost sve je češća tema otkako je Australija u decembru postala prva zemlja koja je zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina. Od ove godine to je učinila i Malezija. Istim putem uskoro bi mogle krenuti i neke evropske zemlje.

U Francuskoj je zakon već u proceduri, a zabrana bi se odnosila na mlađe od 15 godina. I Španija priprema svoj model zabrane. Niz je zemalja koje razmatraju stroža pravila ili zabrane, poput Slovenije, Velike Britanije, Danske, Grčke, Norveške, Njemačke...

Evropski parlament snažno zagovara zabranu za mlađe od 13 godina na nivou cijele Unije, što bi se direktno odrazilo i na Bosnu i Hercegovinu zbog procesa pridruživanja i usklađivanja zakona.

Gradonačelnik Banje Luke krajem prošle godine predao je Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Rezoluciju o zaštiti djece u digitalnom okruženju koja predviđa ograničavanje društvenih mreža za djecu do 15. godine života.

Glavni razlog zbog kojeg pojedine države uvode ili razmatraju zabranu korištenja društvenih mreža za maloljetnike je, kako ističe psiholog Kraljević, prvenstveno zaštita mladih od sadržaja koji im nisu primjereni, ali i smanjenje učestalog korištenja tih platformi.

– Mladi u tim godinama, koje su ključne za njihov razvoj, često oblikuju stavove i mišljenja prema fotografijama i videima života drugih, koji ne prikazuju stvarnost, već neku vrstu digitalne fikcije – napominje Kraljević.

Medijska pismenost i roditeljska kontrola

Prema njegovim riječima, postoje različita istraživanja koja pokazuju da prekomjerno korištenje društvenih mreža, mobilnih uređaja i igranje digitalnih igara ostavlja posljedice na ljude.

– Ponajviše jer su te radnje povezane s osjećajem ugode i zadovoljstva, što dovodi do prekomjernog lučenja dopamina, a to može dovesti do ovisničkih obrazaca – pojašnjava Kraljević.

Psiholog Kraljević ističe i kako provedba zabrana korištenja društvenih mreža u praksi može biti izazovna, ali naglašava važnu ulogu roditelja.

– Kada je riječ o djeci, roditelji su taj prvi stub koji može pomoći svom djetetu da društvene mreže ne vidi i doživi kao nešto negativno, već kao alat s kojim se treba naučiti pravilno koristiti. Zato smo kao roditelji pozvani biti dobar primjer svojoj djeci – poručuje on.

Kraljević ističe da, umjesto zabrana, bolje rješenje leži u jačanju medijske pismenosti, roditeljskoj kontroli i obrazovanju roditelja.

– Potrebno je da se roditelji bolje upoznaju s digitalnim medijima kako bi svojoj djeci mogli biti dobar primjer. Također, važno je provoditi više vremena s djecom kroz druženje i igru, što može biti efikasnija i višestruko korisnija alternativa zabrani društvenih mreža – rekao je Kraljević.

Prema njegovim riječima, obrazovni sistem i roditelji imaju ključnu ulogu u regulisanju korištenja društvenih mreža među mladima.

– Sve češće svjedočimo da škole to reguliraju kroz različite pravilnike i kućni red, pa u mnogim školama postoji zabrana korištenja i nošenja mobilnih uređaja te drugih digitalnih pomagala. Roditelji bi također trebali mijenjati neke navike i „društvene standarde“, naprimjer kupovinu prvog mobitela odgoditi do godina koje su prikladnije djeci. Ako se takve odluke donose promišljeno, a ne pod pritiskom društvenih normi, to može uroditi prvim pozitivnim rezultatima za dobrobit naše djece – zaključio je Kraljević.

(Vijesti.ba / Fena)