
Govorit će na poluotoku Île Longue u Bretanji, gdje su smještene četiri podmornice na nuklearni pogon s balističkim projektilima – pomorski stub francuskog nuklearnog odvraćanja, uz strateške zračne snage. Izvor blizak predsjedniku naveo je da će to biti važan trenutak njegovog mandata i nagovijestio moguće značajne promjene, prenosi HINA.
Govor predstavlja nastavak obraćanja iz februara 2020. godine, kada je Macron predložio “strateški dijalog” o ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u kolektivnoj sigurnosti Evrope, uključujući i zajedničke vojne vježbe u ovom osjetljivom području suvereniteta.
Francuska je jedina članica Evropske unije koja posjeduje nuklearno oružje, dok u Evropi to oružje ima još samo Velika Britanija. Ostale evropske zemlje oslanjaju se na američki nuklearni kišobran u okviru NATO-a.
Ovakav govor dio je obaveza svakog francuskog predsjednika, koji je ujedno vrhovni komandant oružanih snaga i donosi konačne odluke o upotrebi nuklearnog oružja. Francuska ga smatra krajnjom garancijom svojih vitalnih interesa.
Macron je 2020. poručio da ključni interesi Francuske imaju i evropsku dimenziju, ali tada njegova inicijativa nije izazvala veći interes partnera, koji su ostali snažno vezani za američku zaštitu.
U međuvremenu, rat u Ukrajini i pojačana percepcija ruske prijetnje, kao i neizvjesnost u vezi s politikom američkog predsjednika Donald Trump prema evropskoj sigurnosti, promijenili su ton rasprave. Očekivanja od novog govora sada su znatno veća.
Njemački kancelar Friedrich Merz potvrdio je da je s Macronom vodio povjerljive razgovore o evropskom nuklearnom odvraćanju. Francuski predsjednik ranije je najavio mogućnost povezivanja nacionalne doktrine s bližom saradnjom i zajedničkim sigurnosnim interesima s pojedinim ključnim državama.
Sjedinjene Američke Države, koje su decenijama garantovale sigurnost Evrope, sada traže od evropskih saveznika da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu odbranu.
(Vijesti.ba)