
Također, Tužilaštvo BiH je u svom prijedlogu, kao alternativu, predložilo izricanje mjera zabrane optuženom.
Naime, optuženi je nakon izdržane kazne zatvora u SR Njemačkoj od 28 godina po presudi Haškog tribunala, transportovan u BiH, a gdje se 1998. godine i dobrovoljno predao tadašnjim vojnicima SFOR-a.
Tako je Sud u cilju obezbjeđenja optuženog Dragoljubu Kunarcu odredio najstrože mjere zabrane, saopćeno je iz Suda BiH.
Mjere se odnose na zabranu napuštanja boravišta (tzv. kućni pritvor), koje boravište optuženi ne smije napuštati bez prethodnog odobrenja ovog suda uz obavezu nadležnog organa da vrši provjeru poštivanja ove mjere, tako što će jednom dnevno nasumično kontrolisati da li optuženi boravi na adresi; zabranu putovanja na način da se naređuje privremeno oduzimanje važećih i zabranjuje izdavanje novih putnih isprava na ime optuženog Dragoljuba Kunarca, kao i korištenje lične karte za prelazak državne granice; zabranu sastajanja s određenim osobama na način da se zabranjuje sastajanje i svaki oblik nesposrednog i posrednog kontaktiranja sa svjedocima Tužilaštva Bosne i Hercegovine predloženim optužnicom, kao i drugim potencijalnim svjedocima i njemu poznatim saizvršiocima, uključujući i približavanje istima na udaljenosti ispod 100 metara.
Optuženi je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ako prekrši obaveze iz izrečenih mjera zabrane.
Izrečene mjere zabrane po ovom rješenju mogu trajati dok za istim postoji potreba ili do drugačije odluke ovog suda.
Optuženi Dragoljub Kunarac se tereti da je počinio krivično djelo zločini protiv čovječnosti iz člana 172. KZBiH.
(Vijesti.ba)