Na takav razvoj događaja ukazuju analize uglednih medija i istraživačkih institucija, uključujući Brookings Institution i The Wall Street Journal.
Prema procjenama stručnjaka, SAD je u 2025. godini zabilježio negativan neto migracioni saldo od oko 150.000 ljudi. To znači da je broj onih koji su napustili zemlju premašio broj novouseljenih, što predstavlja prvi takav demografski preokret još od perioda Velike depresije 1930-ih godina.
Ovakav trend rezultat je kombinacije faktora. S jedne strane, primjetno je pooštravanje migracionih politika i smanjen priliv imigranata. S druge, raste broj američkih državljana koji dobrovoljno odlučuju da život nastave u inostranstvu. Iako SAD i dalje provodi deportacije i restriktivne vizne režime, paralelno se odvija i tihi egzodus vlastitih građana.
Sjedinjene Države tradicionalno imaju najveću populaciju imigranata na svijetu, ali istovremeno bilježe rast interesa svojih državljana za preseljenje u druge zemlje. Analize pokazuju da je znatno porastao broj Amerikanaca koji traže boravišne dozvole, kupuju nekretnine ili upisuju studije u inostranstvu.
Među najpopularnijim destinacijama ističu se Portugal, gdje je američka zajednica višestruko porasla od pandemije, zatim Irska, u kojoj je broj doseljenih Amerikanaca udvostručen u kratkom periodu, te Češka Republika, koja privlači doseljenike pristupačnim troškovima života i sigurnošću. Procjene govore da između četiri i devet miliona Amerikanaca trenutno živi izvan SAD-a, iako ne postoji jedinstvena zvanična statistika.
Razlozi za odlazak su višeslojni. Visoki troškovi života, posebno stanovanja i zdravstvene zaštite, često se navode kao ključni motivi. U poređenju s američkim modelom privatnog zdravstvenog osiguranja, mnoge evropske zemlje nude pristupačnije javne i privatne sisteme zdravstvene zaštite.
Značajan faktor je i obrazovanje. Više od 100.000 mladih Amerikanaca trenutno studira u inostranstvu, privučeno nižim školarinama i drugačijim akademskim modelima. Pored toga, dio porodica navodi zabrinutost zbog sigurnosne situacije i oružanih napada u školama, kao i rastuću političku polarizaciju u zemlji.
Ovakav demografski trend mogao bi imati dugoročne posljedice po američko tržište rada, ekonomsku potrošnju i ukupnu strukturu stanovništva. Sjedinjene Države su gotovo dva i po stoljeća gradile identitet zemlje useljavanja i oslanjale se na imigraciju kao ključni izvor ekonomskog rasta.
Sada se, međutim, postavlja pitanje da li se koncept „američkog sna“ mijenja – i da li za dio građana on sve češće podrazumijeva život izvan granica vlastite države.
