Sloboda medija u 2025. pod stalnim pritiskom, EU i VE najavili mjere za jačanje sigurnosti novinara

Ovaj pritisak dodatno je pojačan neprijateljskijim okruženjem za novinarstvo, iako su ga donekle ublažile pozitivne reforme u pojedinim državama članicama i inicijative na evropskom nivou.

Kako je navedeno u godišnjem izvještaju Platforme Vijeća Evrope za promociju zaštite novinarstva i sigurnosti novinara pod nazivom "Na prekretnici: Sloboda štampe u Evropi 2025.", rat Rusije protiv Ukrajine ostao je najozbiljnija prijetnja novinarima u Evropi, s ubijenim, ranjenim, pritvorenim ili nestalim medijskim radnicima u ruski okupiranim područjima.

Režim u Rusiji dodatno je pojačao represiju, uključujući presude u odsustvu novinarima koji izvještavaju iz egzila.

Javni mediji u nekoliko država suočili su se s političkim uplitanjem, finansijskom nestabilnošću i restriktivnim zakonima, uključujući zakone o "stranim agentima". SLAPP tužbe bile su rasprostranjene, gušeći istraživačko novinarstvo, uprkos naporima Evropske unije i Vijeća Evrope da pojačaju zaštitu.

U najmanje četvrtini država obuhvaćenih Platformom za sigurnost novinara zabilježeni su incidenti povezani s protestima, s najvišim nivoom fizičkih napada na novinare u Gruziji, Srbiji i Turskoj.

Novinare su napadali policija, politički akteri i demonstranti, sprječavali ih u izvještavanju ili kažnjavali zbog njihovog rada, što, prema navodima u izvještaju, ukazuje na neuspjeh u osiguravanju sigurnog izvještavanja i odgovornosti za zlostavljanja. Online uznemiravanje i koordinirano zastrašivanje nesrazmjerno su pogađali novinarke.

Neke države članice Vijeća Evrope usvojile su mjere za unaprjeđenje slobode medija i sigurnosti novinara. Luksemburg i Portugal su pokrenuli nacionalne akcione planove i mehanizme koordinacije, Španija je ojačala pravnu zaštitu izvora, Hrvatska je predložila mjere protiv zloupotrebe tužbi, a Norveška je usvojila nacionalnu strategiju za borbu protiv dezinformacija i zaštitu demokratske debate.

Na nivou EU, Evropski akt o slobodi medija (EMFA), direktiva protiv SLAPP tužbi i digitalni alati za provedbu nude potencijal ako se odlučno implementiraju.

Inicijative Vijeća Evrope, uključujući rad na Novom demokratskom paktu za Evropu, kampanju Journalists Matter, sistemske alarme Platforme i angažman Grupe prijatelja za sigurnost novinara i slobodu medija, pružaju smjernice i dobre prakse.

Evropa se približava kritičnoj tački, navodi se godišnjem izvještaju. Preokret trenutne putanje zahtijeva odlučnu akciju država članica, Vijeća Evrope i evropskih institucija kako bi se okončala nekažnjivost za napade na novinare, osigurali nezavisni i održivo finansirani javni mediji, adresirale strukturne prijetnje poput političkog preuzimanja medija i restriktivnih zakona te suzbilo online uznemiravanje i koordinirano zastrašivanje.

U 2025. godini, manje od trećine alarma Platforme dobilo je odgovor vlada, a samo 20 posto svih alarma od 2015. do danas je riješeno, što pokazuje jaz između političkih obećanja i stvarne zaštite. Zatvaranje tog jaza više nije opcija - ono je nužno da bi se spriječila dalja erozija slobode medija u trenutku kada ona stoji na prekretnici.

Sukobi i represije u 2025. bili su glavni izvori prijetnji novinarima. Bjelorusija, Gruzija, Srbija, Rusija, Turska i ruski okupirana područja Ukrajine zabilježili su najveći broj alarma.

Izvan tih žarišta, izvještaj razmatra strukturne pritiske na slobodu medija u drugim zemljama, poput Mađarske, koja je postala model autoritarnog upravljanja od povratka premijera Orbána na vlast, Slovačke, gdje su promjene u javnim medijima izazvale sumnje u njihovu nezavisnost i Azerbejdžana, gdje su vlasti faktički prekinule smisleni dijalog s Platformom.

Očekuje se da i Vijeće Evrope i Evropska unija zastupaju i garantiraju demokratski model zasnovan na vladavini prava, ljudskim pravima i slobodi medija. Kao vodeća organizacija za ljudska prava na kontinentu, Vijeće Evrope suprotstavilo se izazovima, najavljujući pokretanje Novog demokratskog pakta za Evropu radi reafirmacije svojih temeljnih vrijednosti.

U 2025. godini, Vijeće je produbilo kampanju Journalists Matter, pozvalo države članice da usvoje inicijative za sigurnost novinara i radilo na implementaciji preporuke protiv SLAPP tužbi iz 2024.

Slično tome, Evropska komisija potvrdila svoju odlučnost da slobodu medija učini prioritetom. Tokom ljeta obavezala se da će značajno povećati finansijsku podršku nezavisnom novinarstvu i medijskim projektima u narednom finansijskom okviru (2028-2034).

(Vijesti.ba / FENA)