Inspekcijskim nadzorom smanjena nezakonita prodaja zaštićene biljke

Poduzete mjere rezultirale su značajnim smanjenjem upotrebe vrste Ruscus hypoglossum L. (širokolisna veprina) u cvjetnim aranžmanima na području Federacije Bosne i Hercegovine.

U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije BiH i Pravilnikom o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i podvrste, širokolisna veprina nalazi se na listi zaštićenih biljnih vrsta. Njeno sakupljanje iz prirode, promet i korištenje dozvoljeni su isključivo uz posebnu dozvolu Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Svako postupanje suprotno ovim odredbama predstavlja kršenje zakona i podliježe propisanim mjerama - saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Tokom kontrola u cvjećarama i drugim subjektima nadzora, federalna inspekcija zaštite prirode ukazala je na obavezu dosljednog poštivanja propisa koji uređuju zaštitu prirode. Kao rezultat preventivnih, korektivnih i represivnih mjera, prisustvo ove vrste u komercijalnoj ponudi i izradi cvjetnih aranžmana značajno je smanjeno.

- Širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum L.) je zimzelena šumska biljka od posebnog značaja za očuvanje stabilnosti šumskog ekosistema. Doprinosi zaštiti šumskog tla, očuvanju mikroklime i biodiverziteta, naročito u bukovim šumama. Njeni plodovi mogu biti izvor hrane za neke ptice i male šumske životinje, koje istovremeno pomažu u širenju sjemena, a gusti listovi stvaraju zaklon i mikrohabitat za insekte i male životinje. Često raste u starijim, stabilnim i manje poremećenim šumama, posebno u sjenovitim bukovim šumama, pa može biti indikator očuvanog šumskog staništa te, iako globalno nije klasifikovana kao ugrožena, lokalne populacije mogu biti osjetljive na prekomjerno sakupljanje -  izjavila je federalna inspektorica zaštite prirode Adisa Marshall.

Federalna uprava za inspekcijske poslove poziva sve privredne subjekte i fizička lica da svoje poslovanje usklade sa važećim propisima, te podsjeća da je očuvanje prirodnih resursa zajednička odgovornost institucija, poslovne zajednice i građana. Zaštita biodiverziteta nije samo zakonska obaveza, već i ulaganje u dugoročnu stabilnost i očuvanje prirodnog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine.

Kazne za korištenje zaštićenih divljih vrsta - svojte suprotno propisanim uslovima kreću se u rasponu od 2.000 KM do 5.000 KM za fizičko lice, od 10.000 KM do 70.000 KM za pravno lice, te od 1.000 KM do 10.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu - navodi se u saopćenju.


(Vijesti.ba / FENA)