Za dvije godine 800 miliona KM od putarina, a ceste najgore u Evropi

Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM, a višak prikupljenih prihoda završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta.

Tako je Federacija BiH sa Jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM.

Pored raspoređenih prihoda, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 40 miliona KM, Republika Srpska 26 miliona KM i Distrikt Brčko 1,3 milion KM.

Posljednja stavka je posebno zanimljiva, jer i pored silnih stotina miliona prikupljenih u ove svrhe građani BiH se i dalje voze po najgorim magistralnim putevima u Evropi, i imaju na raspolaganju najmanje kilometara autoputa.

Samo u zadnje dvije godine (2024. i 2025.) po ovom osnovu je Federacija BiH dobila dodatnih 490 miliona KM, RS je dobila dodatnih 324 miliona KM. Ukupno 814 miliona KM. U te dvije godine, primjera radi, JP Ceste FBiH nisu uspjele rekonstrusati magistralnu cestu u Donjoj Jablanici, pa vozači i danas rizikuju svoje živote kada prolaze ovom dionicom.

Poboljšanja nema ni kada je u pitanju upravljanje cestovnim saobraćajem. Zapušteni cestovni pojasi, neuređeni odvodi, rupe na cestama te nekažnjeno deponovanje materijala na cesti i uz cestu, govore sami za sebe.

Iz JP Ceste FBiH odgovornost prebacuju na Federalnu uprava za inspekcijske poslove za autoceste, brze i magistralne ceste, te nadležne kantonalne uprava za inspekcijske poslove za regionalne i lokalne ceste. Iz Federalne inspekcije lopticu odgovornosti vraćaju u dvorište Cesta BiH i navode da su “Članom 81. Zakona o cestama FBiH upravitelji dužni osigurati trajno i kvalitetno održavanje i zaštitu cesta kojim upravljaju i omogućiti sigurno i nesmetano odvijanje saobraćaja”.

“JP Ceste FBiH ima svoje zaposlenike - „nadzorne organe“, koji nadziru čitavu mrežu magistralnih puteva u FBiH i vrše direktan nadzor nad firmama koje su sklopile ugovore o održavanju magistralnih cesta, odlučuju o prioritetima radova održavanja magistralnih cesta i prate realizaciju radova održavanja, a na osnovu čega upravitelj vrši sukcesivno plaćanje izvršenih radova. Shodno Pravilniku o održavanju magistralnih cesta, svaka dionica magistralnih cesta mora se obići dva puta dnevno i biti pregledana od strane „ophodara“, navode iz Federalne inspekcije.

Zapuštene dionice, dugotrajnih oštećenja i improvizovana rješenja svjedoče da se kontrola ne vrši ni dva puta mjesečno, a kamoli dva puta dnevno, kako to propis nalaže.

(Vijesti.ba)