06.03.2026 / 19:41 Svijet - Teheran

Kurdi: Spremni smo boriti se i biti nosioci promjena u Iranu

Kurdi: Spremni smo boriti se i biti nosioci promjena u Iranu
Foto: Arhiv

Dok traju zračni napadi Izraela i SAD na Iran i nakon najave Donalda Trumpa da u rat neće slati američke kopnene jedinice, sve se više spominje da bi se u rat s Iranom na kopnu mogli uključiti Kurdi.

Riječ je o četvrtoj po veličini etničkoj grupi na Bliskom istoku, koja je raspršena na teritoriju Irana, Iraka, Sirije i Turske.

Dok Izrael i Sjedinjene Države zasipaju Iran hiljadama bombi, kurdske jedinice u iračkom Kurdistanu podižu borbenu spremnost.

Ako iranske režimske snage dovoljno oslabe, otvara se pitanje hoće li iranski Kurdi preći granicu i napasti vladine položaje.

Washington ih vidi kao mogući alat za destabilizaciju režima u Teheranu, a kurdski lideri u egzilu poručuju da su spremni.

- Spremni smo na svaku borbu. I ako dođe do promjena u Iranu, imat ćemo vodeću ulogu, rekao je član upravljačkog tima Demokratske stranke iranskog Kurdistana Hassan Sharafi.

- Pripremamo se za ovo proteklih 47 godina, od nastanka Islamske Republike", rekla je Hana Yazdanpana, iz Partije slobode Kurdistana (PAK), koja tvrdi da ima najveću oružanu snagu.

Kurdi već desetljećima sanjaju o ujedinjenom Kurdistanu koji bi obuhvaćao kurdske regije u Iranu, Turskoj, Siriji i Iraku.

Procjenjuje se da ih u svijetu ima između 30 i 45 miliona.

U Iranu su društveno integrisani, ali politički marginalizirani i često tretirani kao sumnjiva manjina.

Dio kurdskih disidentskih grupa s naoružanim krilima utočište je pronašao u autonomnoj kurdskoj regiji na sjeveru Iraka, prenosi HRT.

- Uz pomoć naroda unutar Irana – Kurda, Turaka, Arapa, Beludžana i ostalih - može se srušiti režim i osigurati bolja budućnost za Iran, rekao je član vodećeg vijeća Demokratske stranke iranskog Kurdistana Karim Parwizi.

Mnogi kurdski dužnosnici strahuju da bi ih Sjedinjene Države mogle iskoristiti za kratkoročne vojne ciljeve, a zatim ih ponovno ostaviti na cjedilu, kao što se već događalo u prošlosti. Zato kurdske frakcije oprezno važu svoje poteze. Svjesne su da bi pogrešna odluka mogla izazvati snažan odgovor iranskih snaga, koje su i dalje vojno prisutne i spremne na djelovanje.

- Imamo kontakte u SAD-u. Imamo nekoga u Washingtonu, rekao je Sharafi.

- Da, oni samo čekaju signal iz Sjedinjenih Država. I kada SAD kaže "kreni" – krenut će, rekao je kurdski analitičar iz Irana Meysam Moradi.

Slična očekivanja od Washingtona imali su i sirijski Kurdi. Bili su najvjerniji američki saveznik u borbi protiv ISIL-a. No nakon pada Bashara al-Assada, novi sirijski čelnik Al-Sharaa srušio je i kurdsku iluziju o trajnoj autonomiji. Danas sirijski Kurdi više nemaju ni autonomiju, a kamoli vlastitu "državu u državi".

- Zasad nema garancija. Želimo da naša prava, naš identitet i naš jezik budu upisani u ustav, rekao je kurdski stanovnik Al Hasake u Siriji Dalo Mohamed.

Irački Kurdi autonomiju su izborili upravo uz američku podršku. No kada su 2017. na referendumu pokušali izboriti nezavisnost, Washington je rekao ne.

Danas je irački Kurdistan ponovno na prvoj liniji regionalnog sukoba. Vlasti u Erbilu proglasile su neutralnost i odlučno demantiraju da sudjeluju u naoružavanju iranskih oporbenih grupa.

Bijela kuća je demantovala izvještaj da je američki predsjednik Donald Trump razmatrao naoružavanje Kurda, od kojih su mnogi u prošlosti bili obučavani od američkih snaga za borbu protiv grupe "Islamska država" (IS) u Iraku.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo