Kako je američki napad na Iran podijelio evropske desničare?

Sukob, koji je započeo zračnim udarima u kojima je eliminisan iranski vrh, doveo je nacionaliste širom kontinenta u nezgodan položaj jer moraju pomiriti različite, često suprotstavljene narative, piše Euronews.

Političke snage koje su entuzijastično proameričke, proizraelske i antiislamske ne mogu otvoreno podržati rat koji bi mogao imati negativne posljedice za evropske građane, poput rasta cijena energenata. Osim očekivane osude iranskog režima, neke od tih stranaka muče se uskladiti opću podršku koju pružaju Donaldu Trumpu s pritiskom da osude posljedice rata.

Šutnja i opravdanja

U prvim danima rata najglasnija je bila šutnja mađarske vladajuće stranke Fidesz. Premijer Viktor Orbán, koji je Trumpa hvalio kao „mirotvorca“ zbog njegove uloge u ratu u Gazi, nije ni osudio ni podržao napade na Iran.

Orbán, koji vodi kampanju za reizbor na „proročanskom narativu“ i optužuje EU da potiče rat u Ukrajini podržavajući Kijev novcem i oružjem, kasnije je riješio tu disonancu. U intervjuu za mađarski ATV izjavio je da bombardovanje Irana nije novi rat, već „konačna eliminacija i zatvaranje prethodnog, neriješenog žarišta“.

Isti problem pogodio je i italijansku Ligu, čiji je čelnik Matteo Salvini više puta pozivao da se Trumpu dodijeli Nobelova nagrada za mir te je promovisao politiku nemiješanja kao najbolju strategiju u sukobima širom svijeta, uključujući Ukrajinu.

„Uvijek dajemo prednost diplomatskom putu“, rekao je za Euronews šef delegacije Lige u Evropskom parlamentu Paolo Borchia, priznajući da je tema vrlo osjetljiva usred žestoke domaće rasprave o korištenju američkih baza na italijanskom tlu za napad na Iran.

Upozorenja na destabilizaciju

Čini se da su neke stranke vještije od drugih u prepoznavanju rizika rata, istovremeno izbjegavajući direktnu kritiku Trumpa. „Ponovna destabilizacija Bliskog istoka nije u interesu Njemačke i mora se zaustaviti“, poručili su čelnici Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel i Tino Chrupalla.

„Daljnji kolaps Irana bio bi katastrofalan, pokrenuo bi ogromne migracijske valove, ozbiljne šokove u cijenama energenata i niz drugih kolateralnih šteta koje bi neizbježno opteretile naše stanovništvo“, rekao je zastupnik AfD-a Tomasz Fröhlich. Predložio je hitne mjere poput povratka uglju i nuklearnoj energiji te protivljenje bilo kakvom mogućem raspoređivanju njemačkih trupa u regiji.

Posljedice za energetiku i migracije visoko su na listi prioriteta i za krajnje desnu stranku Flamanski interes, koja je to pitanje pokrenula u belgijskom parlamentu, podsjećajući na lančane reakcije zapadnih intervencija u Libiji i Siriji.

Slične dileme ima i češka vladajuća stranka ANO. Prema internim izvorima, s jedne strane ne žele kritizirati Trumpa, ali s druge nisu skloni slijepo slijediti SAD i Izrael u sukob koji bi mogao podići cijene energenata, što je ključno pitanje u zemlji.

Najoštrije kritike iz Francuske

Najkritičniji glas dolazi iz francuskog Nacionalnog okupljanja (RN), čiji su čelnici Marine Le Pen i Jordan Bardella već dovodili u pitanje američke napade na Venezuelu koji su doveli do hapšenja Nicolása Madura. Uprkos snažnom stavu protiv teheranskog režima, RN se slaže s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom da je američka intervencija provedena „izvan okvira međunarodnog prava“.

„Na iranskom je narodu da promijeni vladu, preuzme vlast i osigura tranziciju. Promjena nametnuta izvana – pogotovo samo zračnim bombardovanjem – nema nijedan historijski primjer uspjeha“, rekao je zastupnik RN-a Pierre-Romain Thionnet.

S druge strane, nekoliko vodećih nacionalističkih snaga, uključujući španski Vox, nizozemsku Stranku slobode i Reform UK Nigela Faragea, otvorenije su se svrstale uz Trumpa, prilagođavajući svoje poruke domaćoj publici.

Nelagoda u EU parlamentu

Sve to otežava krajnje desnim grupama u Evropskom parlamentu da pronađu zajednički stav o ratu. I Patrioti za Evropu (PfE) i Evropa suverenih nacija (ESN) tvrde da svakoj nacionalnoj delegaciji prepuštaju autonomiju po tom pitanju. No, više izvora potvrdilo je za Euronews da se, uprkos službenom stavu, o temi raspravljalo i da je ona vrlo osjetljiva unutar klubova zastupnika.

Napad na Iran mogao bi označiti novu prekretnicu u odnosu između Trumpovog pokreta i nekih od njegovih najčvršćih evropskih pristalica. Američki napad na Venezuelu u januaru i Trumpove prijetnje preuzimanjem kontrole nad Grenlandom prošle godine već su predsjednika prikazali u lošem svjetlu kod mnogih Evropljana koji cijene suverenitet.

„Trump postaje toksičan“

Njegovo ponašanje potiče rastuću nelagodu među političarima krajnje desnice. Nekad ohrabreni povratkom nacionalističkog konzervativca u Washington, sada se počinju držati na distanci. „Čini se da Trump postaje toksičan i za njihove birače“, rekao je za Euronews istaknuti zastupnik iz druge političke skupine.

„Iza kulisa grozničavo traže način da se odmaknu od njega prije nego što bude prekasno.“ Zbog toga žele što manje medijske pažnje na svoj stav o ratu. Krajnje desne i desne grupe odbile su prijedlog za raspravu o Trumpovim prijetnjama Španiji na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta sljedeće sedmice, jer bi ta rasprava za njih mogla biti vrlo komplikovana.

Općenitija rasprava o posljedicama rata zakazana je za sljedeću srijedu u Strasbourgu. „Biti na Trumpovoj strani ovih dana vrlo je komplikovano“, zaključio je zastupnik. „Čak i za trumpiste.“

(Vijesti.ba)