10.03.2026 / 08:54 Regija - Podaci IOM-a

U Evropi više od 39.000 slučajeva trgovine ljudima tokom 20 godina

U Evropi više od 39.000 slučajeva trgovine ljudima tokom 20 godina
Ilustracija / Freepik

Više od 39.000 slučajeva trgovine ljudima zabilježeno je u Evropi tokom 20 godina.

Rat i raseljavanje, posebno u Ukrajini, pogoršavaju krizu, dok žrtve trpe prisilni rad i seksualnu eksploataciju.

Prema najnovijim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), između 2002. i 2022. godine zabilježeno je više od 39.000 slučajeva trgovine ljudima u Evropi.

Od toga je 85 posto žrtava bilo odraslih, uglavnom u dobi između 30 i 38 godina, dok su 15 posto činila djeca, piše Euronews.

Globalno, broj žrtava trgovine ljudima porastao je na više od 125.000 odraslih i 30.000 djece.

Stručnjaci IOM-a vjeruju da je stvarni broj mnogo veći zbog nedovoljnog prijavljivanja i nedostataka u otkrivanju. U Evropi su žrtve dolazile uglavnom iz devet zemalja, s više od 19.000 žrtava iz Ukrajine, zatim Moldavije (10.464) i Bjelorusije (4.286).

- Rat uvijek stvara plodno tlo za širenje zločina protiv čovječnosti - napisala je stručnjakinja za borbu protiv trgovine ljudima i zaštitu djece Julia Sachenko u objavi na LinkedInu nakon sastanka Vijeća Evrope.

- Nedavna otkrića pokazuju da je najmanje 13 osoba doživjelo trgovinu ljudima u zemljama susjednim Ukrajini tokom posljednje četiri godine rata - dodala je.

Žene su činile više od tri petine svih žrtava, otprilike dvostruko više od muškaraca. Identificirano je i 27 transrodnih žrtava.

Žrtve trgovine ljudima zabilježene su u 69 različitih evropskih zemalja, s najvećim brojem u Ukrajini (8.413) i Moldaviji (5.866).

Gotovo polovina žrtava bila je eksploatirana godinu dana ili manje, dok je 35 posto bilo eksploatirano između jedne i dvije godine.

Polovina žrtava bila je prisiljena na rad, posebno u građevinarstvu (52 posto) i poljoprivredi (29 posto).

U međuvremenu, 48 osto je bilo podvrgnuto seksualnoj eksploataciji, većinom prisiljene na prostituciju. Žrtve su također bile prisiljene da proizvode pornografiju.

Trgovci su koristili psihološko, fizičko i seksualno zlostavljanje kao glavne taktike kontrole žrtava.

Ograničavanje pristupa novcu, ograničavanje slobode kretanja i uskraćivanje potrebne medicinske njege također su uobičajene taktike za održavanje kontrole. Samo deset posto počinitelja bili su prijatelji žrtava, dok velika većina nije bila bliska s njima.

Najveći udio počinitelja činili su posrednici rada, izvođači, formalni poslodavci i krijumčari, prema podacima IOM-a.

Intimni partneri činili su jedan, dok je porodica predstavljala dva posto.


(Vijesti.ba / FENA)

Izdvajamo