Mladi za primjer: Kako zaustaviti devastaciju kulturne baštine BiH

Kompletna lista spomenika dostupna je na stranici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Objekti kulturne baštine su svjedoci vremena, političkih promjena, umjetničkih pravaca i kolektivnih iskustava. Uklanjanjem ili zanemarivanjem tih fizičkih tragova dolazi do slabljenja kontinuiteta kolektivnog pamćenja, a time i do postepenog gubitka referentnih tačaka na kojima se gradi društvena stabilnost.

Pridajemo li kulturnoj baštini značaj koji deklarativno ističemo? Da li je zaštita historijskih objekata zaista prioritet ili tek formalna obaveza definisana zakonima i međunarodnim sporazumima? Da li se postojeći mehanizmi zaštite dosljedno sprovode u praksi?

Ova pitanja istraživali su učenici trećeg razreda JU Mješovite srednje elektrotehničke škole Tuzla u okviru projekta „Građanin“, koji se realizuje kroz predmet Demokratija i ljudska prava.

Riječ je o projektu koji učenike podstiče da prepoznaju društvene probleme u svojoj zajednici, istraže njihove uzroke i predlože moguća rješenja. Tema koju su odabrali „Zaštita objekata od iznimnog historijskog značaja“, nije česta među mladima i nažalost se često nalazi na margini društvenih prioriteta.

"Upravo zbog toga smo je odlučili istražiti i otvoriti širu javnu diskusiju o ovom pitanju. Kroz istraživanje, razgovore sa stručnjacima i posjete institucijama, suočili smo se s činjenicom koja nas je kao mlade ljude posebno zabrinula - prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini se trenutno nalazi 87 spomenika na listi ugroženih nacionalnih spomenika", kažu za Vijesti.ba.

Još zabrinjavajuće je to što je za mnoge od tih objekata zaštita formalno propisana, ali nikada nije u potpunosti realizovana.

"Primjer koji nas je posebno potaknuo na istraživanje jeste Tuzlanska Barutana na Gradini, objekt iz osmanskog perioda sagrađen krajem 17. stoljeća. Iako se godinama govori o njenoj obnovi i zaštiti, Barutana i danas stoji oštećena i nedovoljno zaštićena, izložena daljem propadanju.

Nakon razgovora sa stručnjacima i istraživanja trenutnog stanja, definisali su ključne mjere koje su neophodne da bismo zaustavili devastaciju našeg naslijeđa:

• Reforma zaštite ambijenta: Zahtijevamo hitno donošenje podzakonskih akata kojima se precizno definišu zaštitne zone. To podrazumijeva stroga ograničenja visine novih objekata u blizini spomenika i zabranu agresivnog reklamiranja koje narušava vizuelni integritet historijskih cjelina.

• Osnivanje fonda za zaštitu: Umjesto deklarativnih obećanja, predlažemo uspostavljanje stabilnog fonda za hitne konzervatorske zahvate i redovno održavanje ugroženih objekata, čime bi se rasteretili vlasnici koji sami nisu u mogućnosti finansirati zaštitu.

• Razdvajanje istraživanja od konzervacije: Trenutna praksa u kojoj istraživači moraju unaprijed finansirati neizvjesnu konzervaciju je neodrživa. Predlažemo model gdje istraživanja ostaju u domenu nauke, dok konzervaciju preuzimaju javne institucije sa stručnim kadrom.

• Jačanje institucija i struke: Institucije zaštite moraju biti kadrovski ojačane zapošljavanjem konzervatora različitih specijalnosti. Također, neophodno je donijeti Pravilnik o stručnim zvanjima kako bi se omogućilo napredovanje zaposlenih i motivisali mladi stručnjaci da ostanu u ovoj oblasti.

• Krovni zakon na državnom nivou: Radi efikasnije primjene UNESCO konvencija i usklađivanja standarda, nužno je donošenje državnog zakona o zaštiti kulturne baštine, čime bi se prevazišla rascjepkanost nadležnosti koja danas blokira efikasnu zaštitu.

• Aktivno uključenje lokalne zajednice: Dugoročna zaštita nije moguća bez edukacije građana. Pozivamo na razvoj programa koji će lokalnom stanovništvu i vlasnicima objekata približiti ekonomsku i društvenu korist od očuvanja baštine, pretvarajući ih iz posmatrača u čuvare.

Nedavno su i studenti Filozofskog fakulteta u Tuzli prepoznali ovaj problem te pokrenuli inicijativu za obnovu Tuzlanske Barutane, čime su dodatno skrenuli pažnju javnosti na stanje ovog vrijednog historijskog objekta.

"Sa tim studentima obavili smo intervju, a stručne informacije dobili smo i od Arhiva Tuzlanskog kantona, Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, Ministarstva kulture, sporta i mladih Tuzlanskog kantona te Turističke zajednice TK. Značajne informacije iz perspektive arheološkog istraživanja ustupila nam je i prof. dr. Mersiha Imamović, koja je s nama podijelila izazove sa kojima se stručnjaci susreću u procesu zaštite kulturne baštine", kažu za Vijesti.ba.

Tokom istraživanja saznali su podatak koji dodatno govori o bogatstvu, ali i ranjivosti našeg naslijeđa: na području Tuzlanskog kantona nalazi se 55 dobara proglašenih nacionalnim spomenicima, dok se u različitim registrima nalazi oko 800 drugih dobara kulturno-historijskog značaja.

"Nažalost, veliki broj građana nije ni svjestan postojanja tih vrijednosti, što često dovodi do toga da ne primjećujemo kako brojni objekti svakodnevno propadaju. Upravo zato smatramo da je podizanje svijesti javnosti jedan od ključnih koraka u njihovom očuvanju", poručuju nam tuzlanski srednjoškolci.

Kao dio svojih aktivnosti, dijelili su razglednice sa fotografijama starih građevina Tuzle kako bi građanima, posebno mladima, pokazali koliko se grad mijenjao i koliko je važno sačuvati ono što je ostalo.

O važnosti ove teme imali smo priliku govoriti i u jutarnjim programima RTV TK i RTV FBiH, gdje su predstavili svoj projekat i dosadašnje aktivnosti.

Tokom istraživanja, ističu, shvatili su da Barutana nije izuzetak, nego samo jedan od mnogih primjera.

"Kao mladi ljudi smatramo da ne možemo i ne želimo pasivno posmatrati kako spomenici naše prošlosti nestaju. Naša generacija želi pokazati da razumije vrijednost naslijeđa koje smo dobili i da smo spremni djelovati kako bi ono ostalo sačuvano i za buduće generacije.

Ne želimo da istraživači za 50 ili 100 godina gledaju na naše vrijeme kao na period u kojem je bogata kulturna baština nestajala jer je društvo ostalo nijemo. Upravo zato želimo otvoriti javni dijalog o zaštiti historijskih objekata i podsjetiti da su oni dio našeg identiteta, ali i odgovornost koju imamo prema budućnosti", zaključio je tim učenika JU MSŠ Elektrotehničke škole Tuzla.

Vjeruju da ova poruka može doprijeti do šire javnosti i potaknuti ozbiljniji razgovor o tome kako bolje čuvati naslijeđe koje pripada svima nama.

(Vijesti.ba)