Picula: Napredak Srbije u pristupanju EU je zaustavljen

"Žalimo zbog činjenice da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u Uniji u mnogim drugim pregovaračkim poglavljima", stoji u izvještaju za zemlju koja nije otvorila ni jedno pregovaračko poglavlje u posljednje četiri godine.

Srbija je počela pregovore o pristupanju Evropskoj uniji u januaru 2014. i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva i jedina je zemlja kandidatkinja koja nije uvela sankcije Rusiji nakon agresije na Ukrajinu.

Izvjestilac za Srbiju u Evropskom parlamentu Tonino Picula, koji će prezentirati izvještaj istakao je kako postoji veliki broj hitnih pitanja koja Srbija treba riješiti. Tu je posebno istakao pojačanu političku polarizaciju i tenzije, potrebu za strukturnim reformama u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, kao i potrebu o postizanju cjelovitog sporazuma o normalizaciji odnosa s Kosovom, uz potpuno usklađivanje s vanjskom politikom EU, posebno u vezi sa sankcijama protiv Rusije.

U Srbiji često ističu kako je članstvo u Uniji njen strateški cilj, no izrečene obaveze često se ne odražavaju u praksi, što je potvrđuje i činjenica da najviši predstavnici Srbije nisu prisustvovali samitu EU–Zapadni Balkan u decembru 2025. godine, stoji u izvještaju u kojem se također odbacuju navodi srbijanskih zvaničnika da su EU i neke od njenih država članica bile uključene u organizovanje studentskih protesta od novembra 2024. godine, s ciljem izazivanja "obojene revolucije".

Također Evropski parlament oštro osuđuje nezakonito hapšenje i protjerivanje građana Evropske unije koji su u svojim izjavama podržavali studente u blokadi.

"Evropski parlament osuđuje neprihvatljivo ponašanje, uvrede i negativnu retoriku upućenu članovima Evropskog parlamenta i drugim političkim akterima, uključujući članove misije Odbora za vanjske poslove u Srbiji u januaru 2026. godine", navodi se u nacrtu izvještaja o Srbiji u kojem se izražava zabrinutost zbog produbljivanja političke krize u zemlji koju potresaju masovni protesti koji "odražavaju reakciju građana Srbije na sistemsku korupciju i uočeni nedostatak odgovornosti i transparentnosti".

U dokumentu se izražava podrška pravu svih građana Srbije, uključujući studente, na mirne prosvjede kako bi pozvali na odgovornost i demokratske reforme izravno povezane s vladavinom prava te se osuđuje prekomjerna uporaba sile, policijsko nasilje, uhićivanje, politički progon, kojima su bili izloženi demonstranti, studenti, aktivisti i novinari.

Nakon rasprave u Odboru za vanjske poslove, koja je zakazana za 17. marta, izvještaj bi, uz dopune amandmanima, trebao biti usvojen a tokom godine na jednoj od plenarnih sjednica također nakon glasanja postaje rezolucija Evropskog parlamenta.

Evropska komisija je u dva posljednja izvještaja o napretku Srbije - krajem 2024. i 2025. godine ukazala da nema napretka u funkcionisanju demokratskih institucija, vladavini prava i slobode medija, te slobodnog izražavanja mišljenja, uz pojačanu represiju vlasti tokom protivvladinih protesta započetih krajem 2024. godine.

(Vijesti.ba/Fena)