Evropske zemlje: Rusija da se drži dalje od Venecijanskog bijenala

Skandal na najstarijem i najvažnijem svjetskom sajmu savremene umjetnosti stavio je italijansko Ministarstvo kulture na metu kritika.

Dolazi samo nekoliko sedmica nakon što je italijanska vlada morala stajati po strani dok je Međunarodni paraolimpijski komitet dozvolio ruskim i bjeloruskim sportistima da se takmiče pod svojim nacionalnim zastavama na Zimskoj paraolimpijadi Milano Cortina 2026.

Ministar kulture Alessandro Giuli pokušava upravljati diplomatskim posljedicama, izražavajući jasno protivljenje odluci Biennala, ali priznajući da je fondacija koja upravlja manifestacijom nezavisna od vlade i da je djelovala autonomno kada je uključila Rusiju u program svog 61. umjetničkog festivala, javlja AP.

Rusija ima stalni, historijski paviljon u izložbenom prostoru Giardini i, prema pravilima koja uređuju umjetnički sajam, ima pojednostavljenu proceduru koja joj omogućava učešće na izložbi.

Međutim, Moskva se nije pojavljivala otkako je počeo rat u Ukrajini: 2022. ruski paviljon je zatvoren nakon što su se umjetnici povukli poslije invazije Moskve.

U izdanju 2024. paviljon je bio ustupljen Boliviji za njenu izložbu.

Fondacija Venice Biennale je 4. marta objavila program za izdanje 2026, koje traje od 9. maja do 22. novembra. Učestvuje 99 zemalja, uključujući sedam zemalja koje su tu po prvi put.

Povratak Rusije na sajam nije bio posebno naglašen od strane bijenala, već je samo uključen u listu zemalja učesnica s izložbom pod nazivom „The Tree is Rooted in the Sky“, uz učešće oko tri desetine ruskih umjetnika.

Kako je negodovanje raslo, Giuli je ove sedmice smijenio službenicu ministarstva koja sjedi u upravnom odboru Biennala, Tamara Gregoretti, optužujući je da nije obavijestila ministarstvo da je Rusija nagovijestila da će učestvovati i da je podržala njeno uključivanje.

Giuli je također pokrenuo istragu kako bi utvrdio da li je učešće Rusije kompatibilno s režimom sankcija EU. Konkretno, zatražio je da bijenale hitno dostavi svu dokumentaciju, uključujući korespondenciju s Moskvom, o planu Rusije da postavi i upravlja paviljonom tokom sajma.

U petak je telefonom razgovarao sa svojom ukrajinskom kolegicom, Tetyana Berezhna, i „ponovio posvećenost italijanske vlade zaštiti kulturnog identiteta Ukrajine, koji je već više od četiri godine pod prijetnjom zbog ruske invazije, te potvrdio svoju ličnu posvećenost i posvećenost vlade obnovi ukrajinskog kulturnog naslijeđa“, saopćilo je ministarstvo.

Berezhna je rekla Giuliju da je učešće Rusije „neprihvatljivo za Kijev i u suprotnosti je sa snažnom podrškom Ukrajini koju održava italijanska vlada“, navodi se iz Giulijevog ureda.

Predsjednik fondacije bijenala, Pietrangelo Buttafuoco, branio je odluku i predstavio je kao čin suprotstavljanja cenzuri.

Najavio je da će ovogodišnje izdanje biti praćeno s dva posebna izložbena prostora posvećena „disidentskoj“ umjetnosti. Također je podsjetio da je prošlogodišnji Venecija Film Festival imao svjetsku premijeru filma „The Wizard of the Kremlin“, nepovoljnog portreta o usponu na vlast ruskog predsjednika Vladimir Putin, u kojem glumi Jude Law.

Ali 22 evropske zemlje poslale su pismo Buttafuocu izražavajući „duboku zabrinutost“ zbog učešća Rusije. Upozorile su da bi Moskva mogla to iskoristiti kako bi „stvorila sliku legitimiteta i međunarodnog prihvatanja koja je u oštroj suprotnosti sa stvarnošću ruskog kontinuiranog rata protiv Ukrajine i uništavanja ukrajinskog kulturnog naslijeđa, kao i s evropskim i međunarodnim sankcijama“.

Evropska komisija je osudila odluku bijenala i zaprijetila obustavom sredstava EU za sajam, što bi iznosilo oko dva miliona eura tokom tri godine.

„Ukoliko Fondacija Bienala nastavi sa svojom odlukom da dozvoli Rusiji učešće, razmotrit ćemo dodatne mjere, uključujući suspenziju ili prekid tekućeg finansiranja EU Fondacije Biennale“, navodi se u saopćenju komesara Henna Virkkunen i Glenn Micallef.

(Vijesti.ba)