Tinejdžeri u Velikoj Britaniji se protive zabrani društvenih mreža

Svjesni su da im aplikacije često serviraju sadržaj koji nazivaju "brain rot" i koji ih drži prikovane za telefone dok istovremeno donosi profit velikim tehnološkim kompanijama. Ipak, društvene mreže su centralni dio njihovih života, a većina ne smatra da je posao vlade da ih zabrani.

Britanija, poput drugih zemalja u Evropi i šire, razmatra načine ograničavanja društvenih mreža, uključujući mogućnost zabrane korištenja za mlađe od 16 godina, po uzoru na Australiju. Vlada je pozvala građane da učestvuju u javnoj konsultaciji koja traje do maja, javlja Reuters.

Učenici jedne škole u južnom Londonu rekli su da im Snapchat, Instagram i TikTok pomažu da se druže, sklapaju nova poznanstva i uče o svijetu. Međutim, istaknuli su i negativne strane - aplikacije ih ponekada ostavljaju iscrpljenima, izložene zlostavljanju i štetnom sadržaju, svjesni da su dizajnirane da ih stalno zadržavaju na ekranu.

Platforme navode da imaju sigurnosne i zaštitne mehanizme za tinejdžere - od ograničenja vremena na TikToku, do privatnih postavki na Snapchatu i nadzornih alata na Instagramu.

Ipak, mladi priznaju da uspijevaju zaobići kontrole.

Dok mnogi roditelji i političari podržavaju zabranu, dio psihologa i istraživača ističe da nema dokaza da bi ona bila učinkovita.

Profesorica Amy Orben sa Univerziteta u Cambridgeu naglašava da utjecaj društvenih mreža nije jednoznačan, dok neki tinejdžeri trpe ozbiljne rizike, drugima one predstavljaju vrijedan način povezivanja.

Učenici su opisali i negativna iskustva - izloženost uznemirujućem sadržaju, problematičnim komentarima, pritiscima oko izgleda i samopouzdanja. Ipak, većina je protiv zabrane, smatrajući da bi ona bila teško provediva i da bi mlade mogla odvesti na još opasnije platforme.

Stručnjaci upozoravaju da zabrane nisu dale rezultate, u Australiji je petina tinejdžera mlađih od 16 godina nastavila koristiti društvene mreže dva mjeseca nakon zabrane.

Umjesto toga, kažu, pritisak treba usmjeriti na kompanije da izgrade sigurnije platforme, jer algoritamski sadržaj postaje sve više zavisan i u nekim slučajevima vodi djecu ka proanoreksičnim ili samodestruktivnim videima.

(Vijesti.ba / Fena)