Otkriveno na koji način Rusija pomaže Iranu u ratu

Rusija je intenzivirala razmjenu obavještajnih podataka i vojnu saradnju s Iranom, uključujući dostavljanje satelitskih snimaka i unapređenje tehnologije bespilotnih letjelica, tvrde izvori upoznati sa situacijom. Cilj ove saradnje je podrška Teheranu u operacijama usmjerenim prema američkim snagama u regionu, ali i produžavanje sukoba koji, prema tim izvorima, Rusiji donosi i vojne i ekonomske koristi.

Prema dostupnim informacijama, Rusija je Iranu dostavila komponente modificiranih Shahed dronova, s ciljem poboljšanja komunikacije, navigacije i preciznosti gađanja. Osim tehničke podrške, Moskva prenosi i operativna iskustva stečena u ratu u Ukrajini, uključujući preporuke o broju dronova koji se koriste u napadima i visinama s kojih djeluju. Među izvorima koji su to potvrdili nalazi se i visoki evropski obavještajni zvaničnik.

Navodi se i da Rusija dijeli informacije o lokacijama američkih vojnih snaga na Bliskom istoku, kao i njihovih saveznika. Saradnja je dodatno intenzivirana u ranim fazama sukoba, kada su, prema riječima dva izvora, uključujući diplomatu iz regiona, satelitski snimci počeli direktno pristizati u Iran, piše The Wall Street Journal.

Analitičari ističu da ova vrsta pomoći podsjeća na obavještajnu podršku koju Sjedinjene Američke Države i evropski saveznici godinama pružaju Ukrajini. U državama Zaljeva, ruska pomoć se povezuje s napadima Irana na američke radarske sisteme, uključujući sistem ranog upozorenja Thaad u Jordanu, kao i ciljeve u Bahreinu, Kuvajtu i Omanu.

Satelitski snimci omogućavaju detaljniji uvid u kretanje i raspored kopnenih i pomorskih ciljeva, što pomaže u planiranju udara, ali i procjeni štete nakon napada. „Ako postoje detalji u tim snimcima koje Rusi pružaju, poput specifičnih tipova letjelica, skladišta municije, sistema protuzračne odbrane ili pomorskih kretanja, to bi Iranu značajno pomoglo“, rekao je Jim Lamson, istraživač na King’s College London i bivši analitičar CIA-e.

Podaci koje Rusija dostavlja potiču iz mreže vojnih satelita kojom upravljaju ruske Vazdušno kosmičke snage, poznate pod skraćenicom VKS. Prema vojnim analitičarima, Iran je u ovom sukobu pokazao veću preciznost u gađanju američkih i savezničkih ciljeva nego ranije. Napadi koji uključuju kombinaciju dronova za zasićenje radarskih sistema prije raketnih udara podsjećaju na taktike koje Rusija koristi u Ukrajini.

„Iransko gađanje u Zaljevu više je fokusirano na radare i komandno kontrolne sisteme. Njihovi napadi sve više liče na ruske metode“, navela je Nicole Grajewski, profesorica na Sciences Po u Parizu.

Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff izjavio je da Rusija negira pružanje obavještajnih podataka Iranu, dok je predsjednik Donald Trump rekao da vjeruje da Moskva „možda pomaže malo“. Iz Bijele kuće poručuju da pomoć drugih država ne utiče na operativni uspjeh američke vojske.

„Ništa što Iran dobija od drugih zemalja ne utiče na naš operativni uspjeh. Američka vojska pogodila je više od 7.000 ciljeva i uništila više od 100 iranskih plovila, što je dovelo do smanjenja raketnih napada za 90 posto i napada dronovima za 95 posto“, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Olivia Wales.

Iako Rusija i Iran nemaju formalni vojni savez, Teheran je najbliži partner Moskve na Bliskom istoku i jedan od ključnih dobavljača vojne opreme. Njihova saradnja značajno je ojačana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, kroz zajedničke komisije, razmjenu delegacija i obuku vojnika.

Iran je Rusiji isporučio Shahed dronove koji su korišteni u Ukrajini, a ukrajinske vlasti navode da je do sada upotrijebljeno više od 57.000 takvih letjelica. Rusija je u međuvremenu pokrenula vlastitu proizvodnju i dodatno unaprijedila ove sisteme, a dio tih inovacija sada dijeli s Iranom. Mogućnosti pomoći koje Moskva može pružiti ograničene su i vlastitim ratom u Ukrajini, ali i političkim odnosima sa Washingtonom. Ipak, prema ocjeni stručnjaka, i ovakav nivo podrške ima značajnu ulogu u iranskim vojnim operacijama.

Rat u regionu ima i šire posljedice. Smanjenje američkih zaliha presretača utiče na odbrambene kapacitete Ukrajine, dok zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi petina svjetske nafte i ukapljenog plina, utiče na rast cijena energenata, što odgovara ruskoj ekonomiji. Istovremeno, u Moskvi i dalje prevladava percepcija Sjedinjenih Američkih Država kao strateškog protivnika. „To je prilika da im vratimo istom mjerom za ono što SAD pruža Ukrajini kroz obavještajnu podršku“, rekao je Samuel Charap iz američkog istraživačkog centra Rand.

(Vijesti.ba)