
Rotacija se trenutno produžuje za 1,33 milisekunde po stoljeću, pa usporavanje nije primjetno u svakodnevnom životu, naglasili su istraživači.
Uprkos tome, njihova studija ističe da bi duži dan mogao utjecati na precizno mjerenje vremena i navigaciju u svemirskim letovima jer se oba sistema oslanjaju na Zemljinu rotaciju.
Iako se u školama uči da dan traje 24 sata jer se Zemlja u tom periodu jednom okrene oko svoje osi, trajanje rotacije varira zbog gravitacije Mjeseca te geofizičkih procesa u unutrašnjosti planeta, na njegovoj površini i u atmosferi, piše agencija dpa.
U ranijem istraživanju Mostafa Kiani Shahvandi sa Univerziteta u Beču i Benedikt Soja s ciriškog ETH-a pokazali su da nivo mora raste zbog ubrzanog topljenja leda na polovima i ledenjacima, što posljedično usporava rotaciju Zemlje.
Shahvandi je u saopćenju taj fenomen usporedio s umjetničkom klizačicom koja se sporije vrti kad raširi ruke.
Naučnici su potom htjeli saznati je li i u ranijim periodima klima značajno utjecala na dužinu dana.
Kako bi to utvrdili analizirali su hemijski sastav morskih fosila kao indikator nivoa mora te su pomoću matematičkih modela izračunali promjene u dužini dana.
Istraživanje objavljeno u martu otkrilo je da se Zemljina rotacija tokom posljednjih 3,6 miliona godina više puta mijenjala.
Planet je samo jednom usporio približno toliko kao u razdoblju između 2000. i 2020. godine prije otprilike dva miliona godina, prenosi Hina.
Trenutno produženje dana uglavnom se može pripisati ljudskom utjecaju, tvrdi Soja.
- Ono što opažamo uzrokovano je klimatskim promjenama, rekao je za dpa.
Izračuni sugerišu da će se planet u budućnosti, s nastavkom globalnog zatopljenja, usporavati još i više, dodaje dpa.
(Vijesti.ba)