Hrvatska rekorder po poskupljenjima u eurozoni: "Ovo je Plenkovićeva inflacija"

Kako je navela, Upravno vijeće Evropske centralne banke tog dana je održavalo sastanak o monetarnoj politici, zbog čega guverner HNB-a Boris Vujčić nije bio prisutan u Saboru.

Dodala je da se tokom dana očekuje nova odluka o kamatnim stopama.

Predstavljajući polugodišnje izvještaje HNB-a o finansijskoj stabilnosti i provođenju monetarne politike, Švaljek je govorila i o trenutnim kretanjima cijena, uključujući utjecaj sukoba na Bliskom istoku.

Prema njenim riječima, ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u februaru je porasla na 3,9 posto u odnosu na 3,6 posto u januaru. Nacionalni indeks potrošačkih cijena pokazuje rast na 3,8 posto sa 3,4 posto mjesec ranije.

Najavila je da će HNB do kraja sedmice objaviti nove makroekonomske projekcije, koje uključuju i različite scenarije uzimajući u obzir globalne geopolitičke rizike.

„Očekujemo da će rast cijena energenata i povećana neizvjesnost negativno utjecati na domaću potražnju i dovesti do više inflacije nego što je ranije prognozirano. U osnovnom scenariju inflacija bi mogla ostati oko 4,5 posto ili čak nešto viša“, navela je Švaljek.

Dodala je i da postoji zabrinutost zbog mogućeg rasta cijena sirovina poput sumpora, uree, etanola i aluminija, koji su ključni za proizvodnju hrane.

Istaknula je da je inflacija u Hrvatskoj i dalje viša nego u prosjeku eurozone, te da je kumulativni rast cijena od 2021. do 2025. godine u Hrvatskoj oko 34 posto, dok je u eurozoni oko 13,2 posto.

Govoreći o ekonomiji, navela je da je Hrvatska u 2024. zabilježila snažan rast BDP-a, uz nastavak rasta i u prvoj polovini 2025. godine, ali uz blago usporavanje. Kamatne stope su, kako je rekla, nastavile padati, a uslovi finansiranja su se poboljšali, posebno kod stambenih kredita.

Posebno je istaknula i mjere makrobonitetne politike uvedene u julu 2025. godine, koje su imale za cilj ograničavanje kreditiranja potrošača. Prema njenim riječima, mjere su dale očekivane rezultate, posebno u usporavanju gotovinskog kreditiranja i stabilizaciji stambenih kredita.

„Uveden je i besplatni osnovni račun, a do kraja februara otvoreno je više od 10.000 takvih računa, dok ih je ukupno gotovo 100.000 s paketima besplatnih usluga“, rekla je.

Govoreći o digitalnom euru, navela je da se očekuje usvajanje zakonskog paketa u Evropskom parlamentu tokom godine, te da bi njegova primjena mogla početi 2029. godine. Naglasila je da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu.

U Saboru je rasprava o inflaciji izazvala i političke reakcije. Poslanik Mosta Ivica Ledenko izjavio je da Hrvatska ima jednu od najviših inflacija u eurozoni te optužio HNB za pasivnost.

„Osnovna uloga HNB-a je zaštita standarda građana, ali ona to nije uradila. Pasivno je posmatrala politike koje su poticale inflaciju“, rekao je Ledenko.

Poslanica SDP-a Sanja Radolović ocijenila je da je riječ o „inflaciji pohlepe“ i da su najviše pogođeni građani s nižim primanjima, dok su banke i veliki sistemi ostvarili dobit.

„Inflacija pohlepe je ušla u svaki dom“, kazala je Radolović.

Na to je reagovala HDZ-ova zastupnica Majda Burić, koja je ocijenila da SDP pokazuje „inflaciju frustracije“.

HDZ-ov Marko Pavić istakao je da kreditni rejting donosi značajne uštede na kamatama, dok je Danica Baričević dodala da je Hrvatska ostvarila veliki napredak u finansijskom rejtingu i ekonomiji.

Zastupnik Možemo! Marin Živković poručio je da je riječ o „Plenkovićevoj inflaciji“ te najavio prijedlog uvođenja poreza na ekstraprofit tokom perioda inflacije.

(Vijesti.ba)