Nema razloga za paniku: Stabilno snabdijevanje naftom u FBiH

Rečeno je to nakon sastanka povodom snabdijevanja naftom i rezervama nafte u Federaciji BiH, na kojem su učestvovali predsjednik Uprave Operator - Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo Damir Kreso i članica Uprave Adrijana Zarinković, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara te federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Predsjednik Uprave Operator - Terminali Federacije izjavio je da nema razloga za zabrinutost kada je riječ o snabdijevanju naftnim derivatima u Federaciji BiH, uprkos krizi na Bliskom istoku.



Istakao je da je Vlada FBiH, zajedno s Udruženjem prometnika naftnih derivata FBiH, Operatorom - Terminali Federacije i Željeznicama FBiH, poduzela sve potrebne mjere da bi se osigurala stabilnost tržišta.

Pojasnio je da Federacija BiH trenutno raspolaže s dvije vrste rezervi nafte, rezerve za široku potrošnju koje su, kako je naveo, popunjene te rezerve Operatora - Terminali Federacije.

Govoreći o ulozi Operatora - Terminali Federacije, naglasio je da su njihove rezerve namijenjene za hitne službe.

- Kada je u pitanju Operator - Terminali Federacije, rezerve imamo za hitne službe, bolnice, vatrogasce, odnosno za potrebe službi za koje smo mi osnovani - rekao je Kreso.

Dodao je da nema mjesta panici te da se naftni derivati redovno uvoze i svakodnevno isporučuju na benzinske pumpe širom Federacije BiH.

Napomenuo je da su cijene goriva trenutno nešto više, ali je podsjetio da se radi o robi čija se cijena formira na globalnom tržištu.

- Cijene su nešto malo veće, ali je nafta špekulativnog karaktera i naravno da se sa cijenom špekuliše na berzi - kazao je.



Izrazio je uvjerenje da bi, nakon ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza, moglo doći do pada cijena nafte.

Osvrnuo se i na odluku Vlade Federacije BiH donesenu prethodnog dana, ocijenivši je značajnom podrškom za jačanje sistema rezervi na teritoriji Federacije BiH.

Na kraju je upozorio da panika može imati negativne posljedice po tržište, posebno kada je riječ o kretanju cijena.

- Nijedna panika ne može proizvesti da nešto bude bolje, može samo biti gore. Panika izazvana nestašicom prouzrokovala je bržu promjenu cijena. Da nije bilo takve panične reakcije, možda bi se te cijene u nekom dužem roku polako dizale i ne bi došlo do naglih skokova cijena na određenim benzinskim stanicama - zaključio je Kreso.

Medijima se obratio i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji je istakao da je sistem odgovorio zadatku kada je u pitanju snabdijevanje naftom i naftnim derivatima u Federaciji BiH.

- Ono što vjerovatno mnoge zemlje u okruženju nisu uspjele da urade, to su sinergijski uradili uvoznici i distributeri nafte, Operator - Terminali Federacije i Naftni terminali Ploče, Vlada FBiH, resorno ministarstvo i svi drugi, kada je u pitanju količina nafte koja je trenutno na raspolaganju našim građanima i privredama - kazao je.

Lakić ja naglasio i to da sistem ne može u potpunosti uticati na kretanje cijena nafte, naglašavajući da je riječ o globalnoj berzanskoj robi čija se vrijednost formira van granica zemlje.

Istakao je da su nadležni svjesni rasta cijena, ali da su određeni tržišni poremećaji dodatno ubrzani reakcijama potrošača.

- Možda da nije bilo panične nabavke nafte prije dvije sedmice, bili bismo u situaciji da malo duže konzumiramo naftu sa cijenama koje su niže nego ove koje su trenutno - kazao je Lakić.



Naglasio je da i građani i privrednici trebaju razumjeti ograničenja sistema kada je riječ o globalnim tržišnim kretanjima.

- Volio bih da i građani i privrednici shvate da na neke stvari sistem apsolutno ne može da djeluje kada su u pitanju globalne promjene i berzanska roba, a nafta to svakako jeste. Vrlo je vjerovatno da je cijena nafte povećana prije ulaska u BiH, a ne unutar zemlje, jer su nabavne cijene naših uvoznika drastično podignute zbog kompletnog dešavanja u svijetu - rekao je Lakić.

Govoreći o mogućim mjerama, naveo je da se vlasti nisu odlučile za ograničavanje marži, ocjenjujući da to ne bi bilo adekvatno rješenje u trenutnim okolnostima. Umjesto toga, kako je kazao, fokus je stavljen na jačanje rezervi kroz saradnju s uvoznicima i distributerima.

- Odlučili smo se za drugu varijantu, a to je da preostale nepopunjene kapacitete u naftnim terminalima u Blažuju zapunimo zajedno sa uvoznicima i distributerima, na način da Vlada Federacije subvencionira prva tri mjeseca zapunjavanja terminala u Blažuju i mislimo da je to mjera koja će pomoći za naredni period - rekao je Lakić.

Ukazao je i na značaj razvoja infrastrukture u oblasti skladištenja nafte, podsjećajući da je u proteklom periodu ostvaren značajan napredak.

- Do prije godinu i po dana nismo imali Blažuj, Bihać, Živinice, niti Mostar. Tada nije bilo krize. Ova uprava i Naftni terminali Ploče, uz podršku ministarstva i Vlade Federacije, došli su u situaciju da je Blažuj potpuno otvoren i djelimično zapunjen. Bihać je vrlo blizu potpunog otvaranja, jučer je na sjednici Vlade donesena odluka da se krene u revitalizaciju Živinica sa pola miliona KM, dok Mostar već u ovoj godini otvaramo rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa. To samo govori kako se sistemski pristupa kompletnom problemu i da želimo da izgradimo infrastrukturu - naglasio je Lakić.

Zaključio je da nijedna država ne može osigurati neograničene zalihe nafte za stanovništvo, ali da su u Federaciji BiH osigurane dovoljne rezerve za funkcioniranje ključnih sektora, kao što su policija, zdravstvo, bolnice, civilna zaštita, itd. 

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara kazala je da Bosna i Hercegovina, za razliku od zemalja Evropske unije, nije imala na raspolaganju sve instrumente za pravovremeno upravljanje krizom te naglasila da su druge evropske države imale veće kapacitete i mogućnosti za skladištenje i pravovremeno punjenje rezervi nafte.



Ukazala je i na to da je izostala mogućnost donošenja jasnih smjernica za ponašanje građana u kriznim situacijama da ne bi stvarali paniku.

Govoreći o narednim koracima, izrazila je očekivanje da će vlasti u Federaciji BiH uspjeti razviti potrebnu infrastrukturu, uz naglašenu ulogu željezničkog sistema u tom procesu.

- Nadam se da ćemo uspjeti da napravimo i izgradimo sve infrastrukture koje su nam važne. U ovom procesu jako nam je važno da željeznice funkcioniraju na način kako bi i one olakšale i prijevoz i smanjile potrošnju - kazala je Bradara.

Posebno je naglasila važnost saradnje javnog i privatnog sektora u cilju jačanja energetskih rezervi.

- Veoma je važno da gospodarska društva prihvate ovaj poziv na jednu vrstu javno-privatnog partnerstva, uz veliku subvenciju Vlade Federacije BiH, da iskoristimo svoje terminale te da u trenutku kada cijena na svjetskom tržištu bude povoljna, napunimo svoje zalihe gorivom - istakla je Bradara.

Na kraju je poručila da još uvijek nije kasno za upućivanje jasnih preporuka građanima da ne stvaraju paniku i ne kupuju nepotrebne zalihe goriva.


(Vijesti.ba / FENA)