Jasmin Agić: Pisati o ratu je estetički i etički imperativ

U nešto više od godinu dana, koliko je prošlo od prvobitnog objavljivanja, o romanu su svoje pozitivno mišljenje iznijeli mnogi ugledni bosanskohercegovački i regionalni književni kritičari i teoretičari.

Uspjeh knjige "pomalo neobjašnjiv"
 
Autor romana, pisac i publicista Jasmin Agić kaže da je i njemu samome uspjeh knjige pomalo neobjašnjiv. Sretan što je knjiga našla "put" do čitalaca kaže kako je u okolnostima u kojima djeluje bosanskohercegovačka književnost to veliki uspjeh.

"Naravno da sam presretan, jer nije čest slučaj da neka prozna i umjetnička knjiga u Bosni i Hercegovini doživi drugo izdanje. Uspjeh je i veći kada znate da u našoj zemlji ne postoji izgrađena infrastruktura koja prati život jedne knjige. Sve se na kraju svede na vlastiti i trud izdavača, naravno i na pažnju publike bez koje ovog malog uspjeha ne bi ni bilo", rekao je Agić.
 
Roman je dobio dosta dobrih i pozitivnih kritika, što je svakako doprinijelo njegovoj popularnosti, ističe Agić dodajući kako svaki pisac mora biti zadovoljan kada se te dvije stvari "poklope".

"Svaka knjiga ima neki svoj život i često se dešava da knjige koje su izuzetno uspješne kod publike nemaju istovjetan prijem kod književne kritike. Imao sam sreću da roman 'Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena' bude dobro prihvaćen i kod jednih i kod drugih. Kao da su se želje čitalačke publike i estetski kriteriji književne kritike u jednom trenutku složili kako je riječ o dobrom romanu. To je moj utisak i drago mi je što je stvar, na kraju, tako ispala", naglasio je Agić.



Kaže i da je popularnosti romana dosta pomoglo i evociranje Josipa Broza i socijalističkog doba u Bosni i Hercegovini. To je bilo jedno poetičko, emotivno i kritičko preispitivanje perioda naše zemlje i naših porodičnih historija o kojima se još uvijek vode snažni ideološki prijepori.

"Roman je donio jednu drugačiju, zabavnu i pomalo melodramatsku priču o historiji Bosne i Hercegovine. To je, isto tako, i pripovijest o životima naših roditelja i djedova, o njihovom odnosu prema komunizmu i ideologiji jugoslovenskog socijalizma. Oni koji su pokušali čitati roman isključivo kao političko – ideološko štivo ostali su zatečeni ljubavnim i melodramatskim sadržajem romana, ali prihvatili su moje pravo da ispisujem pripovijest onako kako ja to želim", pričao je Agić.

Kroz umjerenu prizmu

Historija i recentna prošlost važni su motivi u bosanskohercegovačkoj književnosti, a pisati o proteklom ratu ne samo da je i dalje potentno nego se postavlja kao svojevrstan poetički i etički imperativ. Smatra potpuno besmislenim i kontraproduktivnim teze u kojima se zagovara odmicanje od ratnih tema.

"To ne samo da je nepromišljeno estetski, mislim da je to i politički opasno, to nametanje mode kako je o ratu postalo suvišno ili izlišno, ili nepotrebno pisati. Dapače, mislim sasvim drugačije, da se o ratu mora pisati kroz umjetničku prizmu. Najuspješnije proze napisane u posljednjih nekoliko godina tematiziraju protekli bosanski rat. Romani Elvedina Nezirovića 'Sandro', Adnana Repeše 'Godina bez proljeća', evo sada i roman Almira Imširevića 'Lavanda, petrolej' tematski obrađuje našu socijalističku prošlost, agresiju na Bosnu i Hercegovinu i traume koje smo kao kolektiv i kao pojedinci gomilali posljednjih pedesetak godina. Mislim da u dobroj mjeri i moj roman nosi u sebi istu poetičku notu", rekao je Agić.

Izdavač romana "Uloga Josipa Broza u životu djeda Sulejmena" je sarajevska izdavačka kuća Buybook, a roman se može kupiti u svim bolje opremljenim knjižarama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.  

(Vijesti.ba)