
Tim povodom oglasili su se i iz Zemaljskog muzeja objasnivši kako, osim iz medija, nisu upoznati niti na bilo koji drugi način, makar i formalno, uključeni u organizaciju navedenog predstavljanja.
Organizatori navedenog predstavljanja od Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine nisu tražili da im se dostave informacije, fotografije ili bilo koji producirani materijal na temu Sarajevske hagade, poput faksimilskog izdanja "Sarajevska hagada, povijest i umjetnost" ili npr. izložbe "Tri života Sarajevske hagade".
"Naravno, ne osporavamo pravo političkim i vjerskim predstavnicima Bosne i Hercegovine da nezavisno od Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, promoviraju pojedine predmete iz naših zbirki, kao i ideje ili značenje koje oni nose sa sobom, ali moramo ukazati na činjenicu da se radi o vrlo 'neobičnoj' praksi zaobilaženja neposrednog vlasnika istog. Navedeno izražavamo poučeni dosadašnjim negativnim iskustvima u kojima smo bili suočeni s ilegalnim štampanjem i komercijalnim korištenjem dijelova ili cijelog rukopisa Sarajevske hagade od strane više udruženja ili izdavača, a na šta smo ranije bezuspješno upozoravali. Smatramo neprimjerenim da se njeno predstavljanje prepušta u ruke nepoznatih osoba, bez konsultacija s osobljem Muzeja u čijem se vlasništvu rukopis nalazi", naveli su.
Dodaju kako je od ukupno 138 godina svog postojanja Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine 132 godine vlasnik Sarajevske hagade.
"Isto toliko vremena kustosi i stručnjaci Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine svaki dan, kontinuirano a nadasve stručno i kompetentno brinu, čuvaju i štite jedan od najpoznatijih rukopisa iz 14. st., te vjerovatno najpoznatiji i najvrjedniji primjer jevrejske srednjovjekovne umjetnosti uopšte. Naša institucija je proteklih godina uložila velike napore da se čuvanje i promocija Sarajevske hagade vrši na najvišim muzeološkim i izdavačkim standardima: prostor u kojem se čuva i izlaže originalni rukopis opremljen je po najvišim svjetskim pravilima u konzervatorskom i sigurnosnom smislu te je omogućeno razgledanje istog u određenim terminima bez posebne ulaznice; Sarajevska hagada uvrštena je na UNESCO listu Memory of the World; organizirana je izložba “Tri života Sarajevske hagade” koja je uspješno prezentirana ne samo u regiji, već i u zemljama Europe. Posebno smo ponosni na izdavanje faksmila i popratne studije 'Sarajevska hagada, povijest i umjetnost', koja je osim na BHS jezicima objavljena i na engleskom te francuskom jeziku. Nabrojani uspjesi su izvedeni uprkos nebrizi svih bosanskohercegovačkih političara, ne zahvaljujući njima", dodali su.
Ipak, sasvim su uvjereni da će trenutni ministar vanjskih poslova BiH, kao i predsjedavajući predsjedništva BiH, iskoristiti navedenu priliku da predstavnike američke administracije upoznaju sa razlozima, kao i njihovim ličnim i institucionalnim, nadasve uspješnim naporima da se 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, riješi pitanje finansiranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
"Jednako tako smo sigurni da će predstavnici američke administracije sa zanimanjem, razumijevanjem i simpatijama saslušati argumentaciju kojom se opravdava činjenica da se čuvena, '700 000 000 USD' vrijedna Sarajevska hagada, poznata kao „naša Mona Liza“ i dalje nalazi u državnoj instituciji koja se, zajedno sa svojim uposlenicima, decenijama drži na rubu egzistencije i izvan bilo kakvog izvjesnog finansiranja. Ako ništa, onda vjerujemo da će barem biti uspješni u nastavku podržavanja 'samoodrživosti' muzeja, poticanjem novog vala turista koji će dolaziti vidjeti rukopis i kupiti faksimil, kad već oni ne mogu", zaključili su.
(Vijesti.ba)