Iako površinom dvostruko veća od Australija, Antarktika i dalje krije brojne tajne ispod debelog sloja leda.
Naučnici ističu da danas znamo više o površini Mars nego o onome što se nalazi ispod ovog zaleđenog kontinenta.
Antarktički ledeni pokrivač sadrži oko 70 posto svjetskih zaliha slatke vode i predstavlja najveću masu leda na planeti.
Njegova debljina u prosjeku iznosi oko dva kilometra, dok na pojedinim mjestima prelazi i pet kilometara.
Tim međunarodnih istraživača predvođen naučnicima sa Univerzitet u Edinburghu uspio je napraviti najprecizniju mapu do sada, koristeći inovativnu tehniku poznatu kao analiza poremećaja toka leda.
Ova metoda omogućava da se, uz pomoć satelitskih podataka, prepozna reljef ispod leda na osnovu načina na koji se led kreće preko podloge.
Rezultati su otkrili čitav niz do sada nepoznatih geografskih obilježja – od velikih planinskih lanaca i dubokih kanjona do širokih dolina, kao i desetine hiljada manjih brda i udolina koje ranije nisu bile mapirane.
Naučnici naglašavaju da će ova mapa imati ključnu ulogu u budućim istraživanjima, jer omogućava preciznije određivanje područja na kojima treba provoditi dodatna mjerenja. Također, pruža važnu osnovu za razvoj tačnijih modela koji predviđaju kretanje ledenog pokrivača i potencijalni rast nivoa mora.
Prethodna istraživanja pokazala su da neravan teren ispod leda, poput oštrih planinskih grebena, može usporiti topljenje i povlačenje ledenog pokrivača, što direktno utiče na brzinu porasta nivoa mora, piše newsweek.
Nova saznanja, poručuju stručnjaci, predstavljaju značajan korak u boljem razumijevanju globalnih klimatskih procesa i njihovog utjecaja na budućnost planete.
(Vijesti.ba)