04.04.2026 / 19:00 BiH - Paradoks

U samo dvije općine u Sarajevu 42 kioska, a 68 poslovnih prostora prazno

U samo dvije općine u Sarajevu 42 kioska, a 68 poslovnih prostora prazno
Sa adresa sarajevskih općina Stari Grad i Novo Sarajevo za sada su stigli odgovori o broju postavljenih kioska na području općine i broju poslovnih prostora koji su prazni.

Podatke iz ostalih sarajevskig općina još čekamo.

Devet kioska u Starom Gradu

Iz Općine Stari Grad su nam odgovorili da je “uvidom u službene evidencije utvrđeno da je trenutno na snazi ukupno 9 pravosnažnih rješenja kojima se odobrava postavljanje kioska”.

Napominju da je određeni broj postupaka za izdavanje odobrenja trenutno u toku.

“Trenutno su 34 poslovna prostora slobodna, a nad kojima Općina Stari Grad ima pravo raspolaganja”, stoji u odgovoru iz Starog Grada na upit o broju praznih poslovnih prostora.

U Novom Sarajevu 42 kioska

Na području općine Novo Sarajevo ukupno su izdata 42 rješenja kojima se odobrava postavljanje kioska na javnim površinama.

“Općina Novo Sarajevo raspolaže sa 34 slobodna poslovna prostora za izdavanje, od čega je 10 prizemnih i 24 podrumska/suterenska prostora”, navode iz Novog Sarajeva.

Bez ekonomske logike

Dakle u samo ove dvije općine prazno je 68 poslovnih prostora, što svjedoči neplanskom razvoju glavnog grada.

Dok se kiosci pojavljuju gotovo na svakom koraku, brojni općinski poslovni prostori ostaju prazni mjesecima, pa i godinama. Takva praksa otvara ozbiljno pitanje ekonomske logike i javnog interesa. Kada općine izdaju dozvole za kiosk na javnoj površini, a istovremeno imaju prazne poslovne prostore u svom vlasništvu, one ne samo da stvaraju konkurenciju same sebi, nego i demonstriraju neefikasan model upravljanja svojim resursima.

Iz Novog Sarajeva odgovorili su nam da je “dodjela lokacija za postavljanje kioska definisana Zakonom o privremenom korištenju javnih površina na području Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, br. 20/04, 26/12, 32/12, 24/15), kao i Elaboratom „Lokacije za postavljanje kioska“.

Ovaj elaborat donosi Gradsko vijeće uz prethodnu saglasnost općinskih vijeća općina u sastavu Grada Sarajeva.
Za postavljanje kioska potrebno je ishodovati odgovarajuće dozvole u dvije faze:

- Urbanističku saglasnost, kojom se utvrđuje da je planirana lokacija u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom.

- Odobrenje za građenje, odnosno postavljanje kioska, koje donosi Općinski načelnik putem nadležne službe za prostorno uređenje i urbanizam.

Lokacije za postavljanje kioska određuju se u skladu sa Planom korištenja javnih površina, koji za svaku kalendarsku godinu usvaja Općinsko vijeće.

Nema sumnje da bi umjesto ad hoc rješenja, Sarajevo, barem u teoriji, trebalo krenuti obrnutim putem: usvojiti planove, napraviti analizu stvarnih potreba za kioscima i paralelno razviti politiku koja će stimulisati zakup postojećih poslovnih prostora.

A.B.M.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo