Više Evropljana vidi SAD kao prijetnju nego Kinu

Od povratka na vlast u januaru 2025. godine, Trump je doveo u pitanje posvećenost Washingtona NATO-u, prijetio aneksijom Grenlanda i Kanade, udario saveznike tarifama i pokrenuo rat s Iranom kojem su evropske zemlje odbile pristupiti.

Samo 12 posto ispitanika anketiranih u martu u Poljskoj, Španiji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji smatralo je Ameriku bliskim saveznikom, dok je 36 posto ispitanika smatralo prijetnjom. Nasuprot tome, Kinu je 29 posto ispitanika u šest zemalja smatralo prijetnjom.

Na nacionalnom nivou, prijetnja iz Washingtona nadmašila je prijetnju iz Pekinga u četiri zemlje, pri čemu su samo ispitanici u Francuskoj i Poljskoj smatrali da je prijetnja iz Kine veća.

Signalizirajući zaoštravanje stavova prema SAD-u, anketa je također ukazala na produbljivanje kontradikcije u srži evropske sigurnosne politike. Birači žele da Evropa bude bolje naoružana i samostalnija kako povjerenje u SAD opada, ali njihov apetit blijedi ako odbrana znači ličnu žrtvu, veće budžete ili neograničenu podršku Ukrajini.

Rusija je jasan neprijatelj - 70 posto svih ispitanika smatralo ju je prijetnjom.

Istraživanje "European Pulse", koje je provela agencija Cluster17 za POLITICO i beBartlet, obuhvatilo je 6.698 Evropljana širom Španije, Njemačke, Francuske, Italije, Poljske i Belgije od 13. do 21. marta.

Ljudi u Španiji su bili najnegativniji prema Sjedinjenim Državama, gdje je 51 posto njih reklo da Washington predstavlja prijetnju Evropi, što je najveći udio među ispitanicima. Madrid je preuzeo vodeću ulogu u protivljenju ratu koji je Trump pokrenuo u februaru protiv Irana i predsjednik ga je kritikovao zbog niskih izdvajanja za odbranu.

U Italiji je 46 posto ispitanika reklo da SAD predstavljaju prijetnju, a taj stav podržava 42 posto Belgijanaca, 37 posto francuskih ispitanika i 30 posto Nijemaca.

Poljska, koja graniči s Rusijom i savez sa SAD-om smatra ključnom sigurnosnom garancijom, bila je izuzetak: Samo 13 posto ispitanika reklo je da SAD predstavljaju rizik.

Anketa je također pokazala podršku većoj strateškoj autonomiji.

U šest zemalja, 76 posto ispitanika reklo je da bi podržalo slanje vojske svoje zemlje u odbranu saveznika NATO-a ako bude napadnut. Podrška je porasla na 81 posto kada je scenario uključivao odbranu članice EU.

(Vijesti.ba/Fena)