
Xi je u Pekingu izjavio da se, bez obzira na razvoj međunarodne situacije, široki trend zbližavanja i ujedinjenja "sunarodnika" s obje strane neće promijeniti. Narodna Republika želi ojačati razmjenu na osnovu odbacivanja nezavisnosti Tajvana.
Predsjedavajuća KMT-a Cheng Li-wun izjavila je da KMT i Kineska Komunistička partija (KPK) trebaju zajedno raditi na institucionalizaciji mira preko Tajvanskog moreuza. Također se zalagala za veći dijalog i saradnju, uključujući rješavanje temeljnih uzroka sukoba.
Posljednji put se Xi sastao s liderom prokineskog KMT-a 2016. godine, kada je Hung Hsiu-chu posjetio Peking.
Peking smatra Tajvan dijelom kineske teritorije, uprkos činjenici da Tajvan održava demokratski izabranu i nezavisnu vladu od 1949. godine.
Ranije ove sedmice, Cheng je otputovala u Šangaj i provinciju Jiangsu, dok je njena stranka na Tajvanu nastavila blokirati proširenje vojnog budžeta.
U parlamentu, opozicija, s Kuomintangom kao najvećom strankom, ima većinu protiv vlade predsjednika Lai Ching-tea, kojeg Peking, zajedno s njegovom Demokratskom progresivnom strankom, smatra separatističkim.
Tajvan namjerava iskoristiti sredstva za jačanje svojih odbrambenih sposobnosti. Kina je više puta prijetila da će ostrvo staviti pod svoju kontrolu silom ako bude potrebno.
Tajvan prima pošiljke oružja iz Sjedinjenih Država. Posjeta Cheng Kini vjerovatno će se pomno pratiti i u Washingtonu, posebno uoči planiranog putovanja predsjednika Donalda Trumpa u Kinu sredinom maja.
U međuvremenu, u Taipeiju, Lai je ponovio da su kineske vojne prijetnje potkopale mir i stabilnost u regiji. Napisao je na Facebooku da, iako Tajvan ostaje posvećen miru, nema iluzija.
(Vijesti.ba / FENA)