Važno rano otkrivanje kardiovaskularnog oboljenja, mladi u riziku od obolijevanja

Iz iskustva rada sa pacijentima, doktor porodične medicine Doma zdravlja KS Asmir Hodžić kaže da su tako kod mladih ljudi u Kantonu Sarajevo česti akutni infarkt miokarda i akutne koronarne bolesti, svi poremećaji ritma (benigni ili maligni), kardiomiopatije i hipertenzija (povišeni krvni tlak) koja je često neprepoznata.

- Za Bosnu i Hercegovinu je specifična visoka prevalenca rizičnih navika. Ključni faktori rizika i trendovi u Federaciji Bosne i Hercegovine, najčešće zastupljeni među mladima, su pušenje, nepravilna ishrana, gojaznost, smanjena fizička aktivnost. Ponajviše zabrinjavajući jeste porast iznenadne smrti, a najčešće je uzrok srčani zastoj - kazao je.

Hodžić ističe da je važno rano otkriti kardiovaskularno oboljenje. Pri tom ne treba zanemariti godine, jer ako je osoba mlađe životne dobi ne mora značiti da nije izložena riziku obolijevanja. Sa aspekta ljekara kaže da je najbitnije uzeti dobru anamnezu, uraditi dobar klinički pregled i postaviti dobro dijagnostiku. Važna je lična, porodična, kao i socijalna anamneza (da li konzumira cigarete, alkohol te fizička aktivnost, ishrana, stres i san), a postoje i bitna pitanja specifična za mlade ljude.

U ličnoj anamnezi važno je znati da li je pacijent, među ostalim, imao ranije dijagnostikovanu hipertenziju, visoke koncentracije šećera u krvi ili dijagnostikovan dijabetes tipa 1 ili 2, ranije infekcije kao što su miokarditisi kao i to da li je koristio lijekove i/ili suplemente. U porodičnoj anamnezi bitno je znati da li je u porodici pacijenta bilo iznenadnih smrti odnosno smrti prije 50. godine, ranijih infarkta miokarda, moždanih udara ili nasljednih bolesti srca.

Doktor Hodžić kaže da je, u namjeri ranog otkrivanja kardiovaskularnog oboljenja posebno kod mladih ljudi, važno znati da li konzumiraju energetska pića, nikotin ili nikotinske proizvode, drogu i stimulanse, kao i to da li koriste lijekova za potenciju (naročito mlađi muškarci) i/ili kontraceptive (naročito mlađe žene) te kakva je njihova sportska aktivnost, intenzitet i simptomi pri naporu.

Naglašava da klinički pregled pacijenta mlađe životne dobi treba da bude isti kao i klinički pregled starijeg pacijenta. U sklopu fizikalnog pregleda obavezno je, među ostalim, uraditi EKG jer se tako može verifikovati aritmija, ishemijske promjene, hipertrofija ili neki stariji infarkt.

- Ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti često zanemare važnost mjerenja krvnog tlaka, zanemarimo uraditi EKG. Mladi pacijent nije nužno pacijent sa normalnim tlakom, ne mora imati normalan ritam. Mnogo mladih pacijenata pati što od benignih, što od malignih poremećaja ritma. Kad nam dođe u ordinaciju pacijent mlađe životne dobi sa bolovima u grudima, prvo ga pitamo da li je nosio nešto teško, imao traumu ili se bavio fizičkom aktivnošću. Ni ne posumnjamo na kardiovaskularno oboljenje - istaknuo je. Podsjeća da je povišeni krvni tlak jedan od vodećih uzročnika i najznačajnijih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Naglašava da procjena rizika od kardiovaskularnog oboljenja počinje od 40. godine života. To bi trebalo promijeniti jer, kako je kazao, mnoge osoba mlađe životne dobi imaju hipertenziju i neki oblik hiperlipidemije što je povišena razina masnoća (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi a povećava rizik od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara.

- Najmlađa pacijentica, u mom timu, je 2010. godište sa dijagnozom esencijalne hipertenzije. Znači, to je osoba od 16 godina kojoj je multidisciplinarno pristupljeno. Ona je više puta hospitalizirana, pregledana na Klinici za pedijatriju, urađena je sofisticirana dijagnostika koja nije pokazala drugu patologiju. Nažalost, to je djevojčica sa dosta faktora rizika poput gojaznosti - kazao je.

Navodeći vlastita iskustva u radu, dr. Hodžić ističe da je najraniji kardiovaskularni incident zabilježen kod pacijenta koji je preživio akutni infarkt miokarda u 33. godini.

Kao mlad čovjek s mnogo iskustva u radu sa pacijentima dr. Hodžić za prevenciju nastanka kardiovaskularnih bolesti preporuča zdravu hranu, kao i smanjen unos zasićenih masti. Poseban fokus je na cjelovitim žitaricama, voću, povrću i ribi. Preporučuje i fizičku aktivnost, 30 do 60 minuta dnevno i dva do dva i po sata umjerene aktivnosti sedmično. Važno je održavati normalnu tjelesnu težinu, obim struka kod muškaraca manji od 94, kod žena manji od 80 cm, krvni tlak obavezno niži od 140/90.

Doktor porodične medicine Doma zdravlja KS Asmir Hodžić sudjelovao je na stručnom skupu, u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, na Svjetski dan zdravlja koji je ove godine usmjeren na jačanje svijesti o važnosti dostupnih i kvalitetnih zdravstvenih usluga za sve građane, uz poseban fokus na zabrinjavajući trend porasta kardiovaskularnih oboljenja među mladima te potrebu za jačanjem preventivnih aktivnosti i odgovora zdravstvenog sistema.

Na tom skupu istaknuto je da istraživanja i analize prikupljenih podataka pokazuju da se pomjera dobna granica, kada se radi o kardiovaskularnim bolestima. Glavni faktori rizika jesu sjedilački način života, ubrzan životni tempo i nezdrave navike. Pristup je efikasan ako je podržan od cijelog društva.

 
(Vijesti.ba)