
Zelenski je u nedavnom intervjuu sugerirao da Rusija možda ograničava pristup internetu kako bi spriječila nemire povezane s mogućom velikom mobilizacijom. Prema njegovim riječima, cilj takve mobilizacije mogao bi biti potpuni napad na Ukrajinu ili baltičke zemlje. Također je izrazio sumnju u spremnost NATO-a da primijeni član 5 u slučaju napada.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna rekao je da takve tvrdnje ne odgovaraju obavještajnim podacima i procjenama prijetnji. Naglasio je da nema znakova da se Rusija priprema za napad na NATO, te dodao da Rusija trenutno nije u snažnoj vojnoj ni ekonomskoj poziciji. Također je istakao da nema razloga za sumnju u obaveze NATO-a.
Predsjednik Odbora za vanjske poslove estonskog parlamenta Marko Mihkelson rekao je da ovakve izjave uznemiruju i mogu ojačati ruski narativ. Smatra da bi se ozbiljna sigurnosna pitanja trebala rješavati direktno među saveznicima, a ne putem medija.
Martin Helme, lider Konzervativne narodne stranke Estonije, ocijenio je da Zelenski potencira prijetnju kako bi osigurao veću vojnu pomoć. Dodao je da stalno širenje straha ne donosi rezultate i da se time zamjenjuje konkretno planiranje odbrane.
Ove reakcije dolaze u trenutku pojačanih ruskih propagandnih tvrdnji o ulozi baltičkih zemalja i Poljske u ratu, uz prijetnje mogućom odmazdom.
(Vijesti.ba)