
Komemoracija, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, održava se u znak sjećanja na proboj iz logora 22. aprila 1945. godine, kada je oko 600 od preostalih 1.073 zatočenika u logorskom kompleksu Ciglana krenulo u očajnički bijeg, svjesni da ih čeka gotovo sigurna smrt. Preživjelo ih je svega 117, prenosi Hina.
Istog dana proboj je pokušalo i 147 zatočenika u Kožari, od kojih je samo 11 uspjelo izbjeći smrt. Logoraše je predvodio zarobljeni partizan Ante Bakotić, koji je tokom proboja poginuo. Oni koji zbog bolesti i iscrpljenosti nisu učestvovali u proboju ubijeni su, a njihova tijela spaljena zajedno s logorskim objektima.
Komemoraciji kod jasenovačkog spomenika Cvijet prisustvovali su preživjeli logoraši, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, vjerskih zajednica, antifašističkih udruženja, političkih stranaka, diplomatskog kora, kao i brojni građani, te predstavnici lokalnih vlasti.
Prema podacima Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, u 1.337 dana postojanja logora poimenično je utvrđeno više od 83.000 žrtava. Tokom gotovo četiri godine, logor Jasenovac bio je mjesto sistematskog stradanja muškaraca, žena i djece – Srba, Roma i Jevreja, ali i političkih zatvorenika te pripadnika drugih naroda, uključujući Hrvate, Bošnjake i Slovence.
Delegacije Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Republike i drugih položile su ruže kod spomenika u znak sjećanja na žrtve koncentracionog logora.
Kolona sjećanja prema spomeniku Cvijet kretala se simboličnim putem sastavljenim od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici dovoženi u logor. Program je nastavljen polaganjem ruža, prigodnim muzičkim programom i čitanjem svjedočanstava preživjelih logoraša. Molitve su predvodili predstavnici pravoslavne, jevrejske, katoličke i islamske zajednice.
(Vijesti.ba / FENA)