Ekonomist: Nastavak rata gura Evropu u recesiju

Prijedlozi, objavljeni danas, ističu ekonomsku štetu koju Evropi nanosi rat u Iranu, i to u trenutku dok se jedva oporavila od energetske krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, a neke se industrije već bore za opstanak, piše CNN.

"Drugi put u manje od pet godina Evropljani plaćaju cijenu evropske ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima", navela je Evropska komisija u izjavi s detaljima o predloženim mjerama. Od početka rata, Unija je zbog viših cijena na uvoz energenata potrošila dodatnih 24 milijarde eura (28 milijardi dolara), odnosno više od 587 miliona dolara dnevno, "a da zauzvrat nije dobila ni jednu jedinu dodatnu molekulu energije", dodaje se.

Planovi uključuju osnivanje panevropskog tijela za brzo utvrđivanje potencijalnih nestašica mlaznog goriva i dizela te za koordinaciju dijeljenja goriva ili oslobađanja zaliha iz hitnih rezervi država članica. Međunarodna agencija za energiju i udruženje aerodroma ACI Europe upozorili su da bi se Evropa, koja uvozi oko 70% svojih zaliha mlaznog goriva, u nadolazećim sedmicama mogla suočiti s nestašicama.

Države članice EU-a trebale bi također "hitno obustaviti" poreze na zračni promet "kako bi se ublažio utjecaj na cijene", rekao je Olivier Jankovec, glavni direktor ACI Europe, komentirajući prijedloge Komisije. Prijedlozi uključuju i podrške za dohodak, energetske vaučere i smanjenje poreza na električnu energiju. Iz ACI Europe su ranije upozorili da bi smanjeni zračni promet "značajno naštetio evropskoj ekonomiji", posebno zemljama ovisnima o turizmu.

Poremećaji u opskrbi naftom i prirodnim plinom uzrokovani ratom u Iranu, koji su već teško pogodili Aziju, postupno se šire prema zapadu. Čak i ako potencijalni mirovni pregovori ove sedmice dovedu do kraja sukoba, dio štete evropskoj ekonomiji već je učinjen. "Čak i ako neprijateljstva odmah prestanu, poremećaji u opskrbi energijom iz Zaljeva nastavit će se u doglednoj budućnosti", saopćila je Evropska komisija.

Popis problema za domaćinstva i preduzeća raste iz sedmice u sedmicu, od viših cijena goriva i hrane do manjeg broja skupljih letova. Njemačka Lufthansa u utorak je objavila da će do oktobra otkazati 20.000 letova kako bi uštedjela na mlaznom gorivu, "čija se cijena udvostručila od izbijanja sukoba u Iranu", prenosi Index.hr.

Za neka preduzeća, utjecaj energetske krize bio je posebno težak. Primjera radi, brojni evropski ribari prestali su s radom jer je dobit teško pogođena porastom troškova energije i sirovina.

Prošle sedmice Evropska komisija pokrenula je "krizni mehanizam" kako bi omogućila državama članicama pružanje direktne finansijske podrške ribarima i prodavačima ribe. "Ljudi koji donose morske plodove na naše stolove zaslužuju našu punu podršku kada kriza izvan njihove kontrole ugrožava njihovu egzistenciju", rekao je Costas Kadis, povjerenik EU-a za ribarstvo.

Preduzeća i domaćinstva mogla bi biti pogođena i rastućim cijenama plastike i deterdženata. Njemački BASF, jedan od najvećih svjetskih proizvođača hemikalija, podigao je cijene za sve, od mravlje kiseline koja se koristi u stočnoj hrani do proizvoda za domaćinstvo - u nekim slučajevima za više od 30%.

Njemačko udruženje hemijske industrije izjavilo je za CNN ove sedmice da je rat u Iranu zadao "značajan udarac" nadama za oporavak najveće evropske ekonomije. Navode kako će njemačka i evropska hemijska industrija i dalje bilježiti manjak narudžbi, a postrojenja neće moći profitabilno poslovati.

"Kao rezultat toga, očekuju se daljnja gašenja proizvodnje i otpuštanja radnika", zaključuju.

Evropa će vjerovatno pasti u recesiju ako se rat u Iranu nastavi kroz prvu polovinu ove godine, a "poremećaji u opskrbi energijom budu obimniji", predvidio je Neil Shearing, glavni ekonomist konsultantske kompanije Capital Economics.

Međunarodni monetarni fond već je smanjio svoju prognozu privrednog rasta za ovu godinu u 21 zemlji koje koriste euro, a prošle sedmice oštro je revidirao naniže i prognozu rasta za Veliku Britaniju.

Službeni podaci objavljeni danas pokazuju da je inflacija u Velikoj Britaniji prošli mjesec porasla prvi put od decembra, potaknuta skokom cijena goriva. Cijene hrane i avionskih karata također su rasle brže u martu.

Britanski trgovci gorivom objavili su o porastu krađa na benzinskim pumpama, što odražava pojačani finansijski pritisak na domaćinstva.

"Ovo je tek prvi val energetskog šoka, koji se prvenstveno očituje u višim cijenama na benzinskim pumpama", rekao je Adam Deasy, ekonomist u PwC-u za Veliku Britaniju. "Tek trebamo vidjeti lančani učinak pritisaka na cijene nusproizvoda nafte i plina, kao što su gnojiva, helij, plastika ili metali."

Uskoro bi moglo doći i do nestašice ključnih materijala. Britanska vlada prošli je mjesec privremeno ponovo pokrenula zatvorenu fabriku bioetanola kako bi osigurala zalihe ugljičnog dioksida, ključnog za zdravstvo i proizvodnju hrane.

Skok cijena prirodnog plina poremetio je proizvodnju gnojiva u EU, čineći uvoz CO2, nusproizvoda tog procesa, manje dostupnim. U srijedu je britanski ministar energetike Ed Miliband predstavio niz mjera, uključujući postavljanje solarnih panela na krovove škola i izgradnju više projekata obnovljive energije, kako bi se "pomoglo smanjiti račune porodicama i osiguralo više čiste, domaće energije".


(Vijesti.ba)