25.04.2026 / 14:35 Svijet - Klimatski rizici
Istanbul među najugroženijim svjetskim lučkim megagradovima zbog porasta nivoa mora
Sveobuhvatna procjena klimatskog rizika koju je proveo Institut za morske nauke i menadžment Univerziteta u Istanbulu iznijela je dugoročni okvir ranjivosti koji pokazuje da bi obalna infrastruktura širom metropolitanskog sistema Istanbula mogla biti izložena rastućim sistemskim pritiscima uslijed projekcija porasta nivoa mora do 2300. godine.
Na osnovu međunarodnih klimatskih modela, studija svrstava Istanbul među najizloženije globalne lučke megagradove zbog njegove dvostruke obalne linije koja se proteže duž Crnog i Mramornog mora.
Istraživači naglašavaju da ova geografska struktura značajno povećava izloženost složenim obalnim rizicima, posebno kada se procjenjuje putem prostornog modeliranja zasnovanog na GIS-u.
Analiza predstavlja višescenarijsku projekciju za 2050., 2100. i 2300. godinu, integrirajući podatke o nadmorskoj visini obale, mapiranje infrastrukture i hidrodinamičke simulacije. Prema projekciji za sredinu stoljeća, porast nivoa mora od približno 1,5 metara mogao bi dovesti gotovo 70 posto lučke infrastrukture u rizik od funkcionalnih poremećaja.
Do 2100. godine, scenariji koji ukazuju na mogući porast od 5 metara sugerišu gotovo potpunu izloženost lučkih sistema, uz značajne poremećaje za više od 60 posto željezničkih koridora i oko 40 posto cestovne mreže povezane s obalnim logističkim centrima.
Najteži dugoročni scenarij, koji se proteže do 2300. godine, predviđa porast nivoa mora do čak 15 metara u slučaju intenzivnih klimatskih promjena. U tom slučaju, veliki dijelovi lučke infrastrukture u Istanbulu mogli bi postati operativno neupotrebljivi, dok bi opsežne obalne zone prešle u trajno rizična područja podložna poplavama.
Nalazi ukazuju da bi više od 10.000 izgrađenih objekata, uključujući logističke terminale, skladišta i prateće transportne strukture, moglo pasti unutar zona visokog rizika od poplava.
Institut ističe da ubrzano topljenje ledenih masa, uzrokovano temperaturnim anomalijama na polovima, predstavlja glavni dugoročni pokretač rasta nivoa mora. Rezultati više modela pokazuju kontinuirani rast volumena okeana u drugoj polovini stoljeća, potvrđujući ulogu svjetskih mora kao ključnog pokazatelja nestabilnosti klimatskog sistema.
Studija zaključuje da bi bez ubrzanih ulaganja u prilagođavanje i koordiniranih reformi upravljanja obalom, lučki sistemi Istanbula mogli doživjeti djelimične poremećaje do 2100. godine, a do 2300. i široko rasprostranjene operativne kvarove, čime bi grad postao prioritet na globalnoj agendi klimatske otpornosti.
(Vijesti.ba)
