27.04.2026 / 12:39 Svijet - Duboke razlike

Pregovori u Ženevi: Sporazum o pandemijama i dalje bez dogovora

Pregovori u Ženevi: Sporazum o pandemijama i dalje bez dogovora
Foto: Arhiv

U Ženevi je u ponedjeljak započela dodatna sedmica pregovora o finalizaciji međunarodnog sporazuma o postupanju u budućim pandemijama, dok duboke razlike među državama i dalje blokiraju postizanje dogovora.

Bogate i zemlje u razvoju ostaju podijeljene u pregovorima u okviru Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko načina primjene pandemijskog sporazuma usvojenog prošle godine.

Sporazum uključuje sistem pod nazivom PABS (Pathogen Access and Benefit-Sharing), koji reguliše pristup patogenima s pandemijskim potencijalom i podjelu koristi od njih, uključujući vakcine, testove i terapije.

Generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je da svijet ne smije propustiti ovu priliku da se bolje pripremi za narednu pandemiju, naglašavajući da dogovor neće biti savršen, ali mora biti funkcionalan i pravedan.

U maju 2025. godine članice WHO usvojile su okvirni sporazum o budućim zdravstvenim krizama nakon više od tri godine pregovora, pokrenutih iskustvima pandemije COVID-19.

Cilj sporazuma je spriječiti ponavljanje neusklađenog globalnog odgovora iz vremena koronavirusa kroz bolju koordinaciju, nadzor i pristup vakcinama.

Međutim, ključni dio sporazuma - PABS - ostavljen je za naknadne pregovore kako bi se postigao osnovni dogovor.

Predstavnici zemalja u razvoju izražavaju nepovjerenje, strahujući da bi mogli dijeliti uzorke virusa bez garancija za jednak pristup vakcinama u slučaju nove krize.

S druge strane, dio razvijenih zemalja i farmaceutska industrija izražavaju zabrinutost zbog ulaganja i povrata investicija.

Pregovori traju do petka, kako bi se postigao dogovor prije sastanka Svjetske zdravstvene skupštine koji počinje 18. maja.

Napredak je spor, a diplomatski izvori navode da su kompromisi teški, iako Evropska unija pokazuje određenu fleksibilnost.

Organizacije civilnog društva upozoravaju da bi nejasna pravila mogla dovesti do situacije u kojoj bi se genetski materijali iz zemalja u razvoju koristili i komercijalizovali bez adekvatne koristi za te zemlje.

Također postoje neslaganja oko pristupa podacima i sistema praćenja korištenja patogena, pri čemu dio razvijenih zemalja zagovara anonimni pristup, dok zemlje u razvoju i brojne nevladine organizacije traže strožu kontrolu i transparentnost.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo