Baronesa Arminka Helić: Orbanov pad je dobra stvar za BiH

"Orbánov odlazak otvara rijetku stratešku priliku. Ujedinjeno Kraljevstvo i njegovi partneri iz Evropske unije trebali bi je iskoristiti da pojačaju, a ne da olabave pritisak na one koji žele razgraditi poslijeratni poredak Bosne i Hercegovine, radi stabilnosti regije i šireg evropskog mira.

Pad Viktora Orbána dobra je vijest ne samo za Evropsku uniju, već i za Zapadni Balkan, a naročito za Bosnu i Hercegovinu. Godinama je Orbán služio kao ključni vanjski pokrovitelj Milorada Dodika, prokremljskog moćnika iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Dodikov projekt je dosljedan: oslabiti centralne institucije Bosne i Hercegovine, učiniti državu nefunkcionalnom i, u konačnici, težiti secesiji i ujedinjenju sa Srbijom.

Njegovo svrstavanje uz Moskvu nije slučajno; ono odražava promišljenu strategiju iskorištavanja geopolitičkih podjela uz istovremenu izolaciju od pravnih i demokratskih ograničenja. To je išlo ruku pod ruku s upornim historijskim revizionizmom, uključujući negiranje genocida u Srebrenici i stalno potkkipavanje procesa poslijeratnog pomirenja.

Mađarska je pod Orbánom pružala politički paravan, diplomatsku zaštitu i materijalnu podršku, štiteći Dodika od koordiniranog međunarodnog pritiska. Orbánov odlazak uklanja jednog od najznačajnijih vanjskih faktora koji su omogućavali takvu strategiju. Bosna i Hercegovina ostaje jedan od najkrhkijih političkih sistema u Evropi. Daytonski sporazum je okončao rat, ali je ostavio državu ranjivom na secesionizam koji Dodik i njegovi saveznici uporno koriste, ne samo kroz retoriku, već i kroz kontinuirane napore da oslabe pravne i institucionalne temelje države.

Uloga Mađarske činila ju je izuzetkom unutar Evropske unije, čime su slabljeni kolektivni odgovori i slana poruka da secesionizam i dalje može naći saveznike unutar Unije. Orbánov pad stoga prekida mrežu podrške koja je održavala destabilizirajuće aktere širom regije. Ta dinamika nije ograničena samo na Centralnu Evropu.

Britanija je, što joj služi na čast, zauzela čvrst stav. Naša vlada je 2022. godine uvela sankcije Dodiku i njegovim saradnicima, uključujući zabrane putovanja i zamrzavanje imovine, nakon zaključka da on aktivno podriva ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Te mjere su i dalje na snazi. Ipak, kod kuće se dešava neugodan razvoj događaja. Dvojica bivših britanskih ambasadora sada su registrovana u okviru Sheme za registraciju stranog utjecaja (FIRS) kao lobisti entiteta Republika Srpska. Njihov proklamirani cilj je „otvaranje i razvoj novog, diskretnog kanala komunikacije“. U praksi, takvi napori rizikuju da sankcionisanom rukovodstvu daju upravo ono što traži: pristup, legitimitet i postepeno razbijanje političke izolacije.

Ovdje nije riječ o običnom dijalogu. Ovo je pokušaj da se secesionistička agenda predstavi kao legitiman politički stav o kojem se može pregovarati. Angažovanje bivših diplomata služi tom cilju, omekšavajući Dodikov imidž u inostranstvu bez ikakve promjene u njegovom postupanju. Tajming je krajnje nepovoljan. Kako se jasno navodi u Rycroftovoj reviziji, „ova zemlja se suočava s upornim problemom stranih interesa koji pokušavaju izvršiti utjecaj na našu politiku i miješati se u nju“. U tom kontekstu, svaka sugestija o dopuštanju indirektnog pristupa sankcionisanim akterima britanskim političkim mrežama, blago rečeno, kosi se sa zaključcima revizije i rizikuje slanje pogrešnog signala.

Sjedinjene Američke Države nude opominjući primjer. Gospodin Dodik se udvarao saradnicima Donalda Trumpa prije predsjedničkih izbora 2024. godine i angažovao lobiste koji su njegovu agendu preformulisali kao odbranu „kršćanskih vrijednosti“ i odbacivanje liberalnog internacionalizma. Strategija se pokazala efikasnom. U oktobru 2025. godine, Trumpova administracija je ukinula sankcije Dodiku, njegovoj porodici i desetinama saradnika bez javnog objašnjenja ili vidljivih ustupaka. Čineći to, Washington je ojačao snage koje Moskva dugo podržava u svojim nastojanjima da oslabi Dayton i destabilizira Evropu iznutra.

Pouka za Britaniju je jasna. Kontinuirano lobiranje u ovom kontekstu nije iskren napor za angažmanom, već strategija iscrpljivanja političke odlučnosti. Sankcije su osmišljene da nametnu stvarne troškove, a ne da budu razvodnjene neformalnim pristupom ili zagovaranjem elita. Slabljenje tog stava ne bi bilo pragmatično. To bi značilo potvrdu strategije izgrađene na opstrukciji i prisili, s posljedicama po državu čija je stabilnost teško stečena.

Orbánov odlazak otvara rijetku stratešku priliku. Ujedinjeno Kraljevstvo i njegovi partneri iz Evropske unije trebali bi je iskoristiti da pojačaju, a ne da olabave pritisak na one koji žele razgraditi poslijeratni poredak Bosne i Hercegovine, radi stabilnosti regije i šireg evropskog mira.

Arminka Helić, poznatija kao baronesa Helić, predstavlja jednu od najutjecajnijih figura u savremenoj britanskoj diplomatiji. Bila je dugogodišnja savjetnica britanskog šefa diplomatije Williama Haguea, danas, iz klupa Gornjeg doma britanskog Parlamenta, ona slovi za beskompromisan glas koji zagovara očuvanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, koristeći svoj ogroman utjecaj u Londonu za suzbijanje secesionističkih politika i jačanje euroatlantskog prisustva na Balkanu"; ovaj je komentar objavila u novom broju magazina The House.

(Vijesti.ba)