Jasna poruka Vijeća Evropa: Reforme u BiH više ne mogu čekati

Generalni sekretar Vijeće Evrope Alain Berset naglasio je da pokretanje Akcionog plana predstavlja važan iskorak u saradnji između Bosne i Hercegovine i ove međunarodne organizacije, podsjećajući da je BiH članica Vijeća Evrope već 24 godine.

Put nije lak

Istakao je da Vijeće Evrope ostaje snažno opredijeljeno da podrži BiH na njenom reformskom i evropskom putu, ali je upozorio da taj proces zahtijeva konkretnu posvećenost svih političkih aktera.

"Taj put nije lak i traži jasnu opredijeljenost svih uključenih", poručio je Berset, pozdravivši napredak koji je BiH ostvarila u više oblasti.

Posebno je istakao značaj nedavnog potpisivanja nekoliko važnih konvencija Vijeće Evrope, uključujući Konvenciju o vještačkoj inteligenciji, trgovini organima i zaštiti profesije advokata, ali je naglasio da potpisivanje samo po sebi nije dovoljno.

"Nakon potpisa moraju uslijediti ratifikacija i efikasna primjena tih dokumenata", upozorio je Berset.

Govoreći o izazovima koji stoje pred BiH, naglasio je da su daljnje reforme, uključujući izmjene ustavnog okvira i izbornog sistema, ključne kako bi svi građani mogli u potpunosti ostvariti svoja prava, posebno u kontekstu presude Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine i predstojećih Općih izbora.

Akcioni plan, kako je pojasnio, fokusirat će se na ključna pitanja poput ljudskih prava, pravosuđa, demokratskog upravljanja, jednakosti, ali i novih izazova kao što su razvoj vještačke inteligencije i zaštita okoliša.

I rezultati i slabosti

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza poručio je da Akcioni plan jasno pokazuje i rezultate i slabosti domaćih institucija, posebno kada je riječ o reformama iz oblasti pravosuđa, demokratije i vladavine prava.

Ukazao je i na podatak da je od 328 aplikacija podnesenih protiv BiH pred Evropski sud za ljudska prava tokom 2023. godine čak 326 proglašeno nedopuštenim, što, prema njegovim riječima, potvrđuje kvalitet rada domaćih pravosudnih institucija, prije svega Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Ipak, Bunoza je upozorio da dva ključna reformska zakona – zakon o Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine i zakon o Sudu BiH – i dalje čekaju usvajanje.

"Ta dva zakona su praktično zarobljena u Domu naroda. Ako zaista postoji politička volja za evropski put BiH, oni moraju biti prioritet", poručio je Bunoza, pozvavši delegate da na narednoj sjednici fokus stave na reformske zakone, umjesto na teme za koje je unaprijed jasno da neće imati potrebnu podršku.

(Vijesti.ba)