
Prema saopćenju iz Ženeve, devet pogubljenih bilo je povezano s januarskim protestima, deset zbog navodnog članstva u opozicionim ili neprijateljskim grupama, a dvoje zbog špijunaže. Sve egzekucije desile su se nakon američkih i izraelskih napada na Iran 28. februara.
Visoki komesar za ljudska prava Volker Türk izjavio je da je “šokiran i zabrinut”, te pozvao vlasti da obustave pogubljenja, oslobode proizvoljno pritvorene i prestanu primjenjivati smrtnu kaznu.
UN navodi da je od 9. marta više od 4.000 ljudi pritvoreno pod optužbama za nacionalnu sigurnost, a mnogi su nestali ili bili izloženi mučenju i lažnim egzekucijama. Posebno su pogođene etničke i vjerske manjine.
Također se ističe da su iranski sudovi ubrzali presude zbog ratnih okolnosti, kao i da se oduzima imovina osobama osumnjičenim za saradnju s neprijateljima ili protivljenje ratu, uključujući javne ličnosti i dijasporu.
Bivši američki predsjednik Donald Trump tvrdio je da je utjecao na obustavu pogubljenja oko 800 disidenata i osam žena, što je Teheran negirao.
(Vijesti.ba)