Zakon i pravna "rupa": BiH traži novo rješenje za strane ratnike

Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine saopćeno je da će nadležnim ministarstvima na državnom nivou biti upućen prijedlog da analiziraju postojeći pravni okvir i razmotre eventualne izmjene relevantnih propisa, nakon što je sudska praksa pokazala pravne prepreke u procesuiranju osoba sa dvojnim državljanstvom koje služe u oružanim snagama druge države čije državljanstvo posjeduju.

Sud Bosne i Hercegovine je u slučaju Ristić utvrdio da nema elemenata krivičnog djela iz člana 162b Krivičnog zakona BiH, jer se osumnjičeni priključio regularnoj vojsci Ruske Federacije kao njen državljanin, što prema važećim propisima ne predstavlja nezakonito pridruživanje stranoj vojnoj ili paravojnoj formaciji.

Pravni stručnjaci u razgovoru za Radio Slobodna Evropa upozorili su da bi izmjene zakona u ovom segmentu bile izuzetno složene, jer bi morale biti usklađene sa ustavnim pravima, međunarodnim konvencijama i postojećim propisima o državljanstvu.

Dio stručne javnosti smatra da bi eventualna rješenja prije mogla biti tražena kroz izmjene Zakona o državljanstvu ili administrativne mjere, nego kroz dodatnu kriminalizaciju.

Krivično djelo odlaska na strana ratišta uvedeno je u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine 2014. godine, prvenstveno kao odgovor na odlaske državljana BiH na ratišta u Sirija i Irak. Međutim, slučajevi odlazaka naših državljana u rat u Ukrajina, posebno na strani ruskih snaga, otvorili su nova pravna pitanja, naročito u situacijama kada borci prethodno steknu državljanstvo druge zemlje.

Prema dostupnim podacima, najmanje dvadesetak državljana Bosne i Hercegovine učestvovalo je ili učestvuje u ratu u Ukrajini, dok zvanična evidencija o ukupnom broju bh. državljana na tom ratištu ne postoji. Dodatni izazov predstavlja činjenica da Bosna i Hercegovina nema preciznu evidenciju ni o broju svojih državljana sa dvojnim državljanstvom, što dodatno komplikuje mogućnost praćenja i eventualnog procesuiranja ovakvih slučajeva.

(Vijesti.ba)