Kamioni, sporne dozvole i državna imovina: Kako se gradi deponija u Goraždu?

Dok stojimo sa mještanima na samom ulazu u naselje Glamoč udaljeno oko pet minuta vožnje od centra Goražda, pokazuju nam oronulu cestu koja prolazi pored kuća. Kišovit je dan, što dodatno stvara lošu sliku na blatnjavom putu. Ekipi Detektora, pojašnjavaju da je baš na tom mjestu nekada stajao znak zabrane prolaska teretnim vozilima preko 10 tona, a koji je početkom godine sklonjen rješenjem gradonačelnika Grada Goražde, Ernesta Imamovića.

To je jedna od razloga zašto su mještani podnijeli krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu Bosansko-podrinjskog kantona protiv gradonačelnika.

“Ulica, na kojoj je bio navedeni znak, nije uslovna za vozila tih dimenzija i mase, te predstavljaju veliki sigurnosni rizik po mještane, a naročito djecu koja svakodnevno koriste ulicu na svom putu prema školi, i nemaju alternativnu rutu kretanja”, navodi se u prijavi u koju je Detektor imao uvid.

Nekolicina mještana okupljenih oko novinara pokazuju dijelove uništene ceste dok se vozimo prema gradilištu deponije iznad Glamoča, a sumnjaju da se to desilo zbog prolaska teških mašina i kamiona koji od januara ove godine voze materijal prema gradilištu deponije.

Radnici su na terenu, a jedan od njih nam objašnjava kako će deponija izgledati. Mještani su skeptični i negoduju na izgradnju deponije u blizini kuća. Kuća Žarke Jovovićeva je najbliža gradilištu, on strahuje da bi mu izgradnja mogla praviti probleme jer se bavi uzgojem stoke. Ušao je u pravnu bitku s vlastima.

“Ne treba biti puno pametan da se ovako u prirodi, na brdu jednom pravi takav objekat. Oni kažu da će to biti sve sanitarno, ali teško“, kaže nam Jovović.

“Oni svjesno znaju da postoje ljudi koji ne žele u svojoj blizini tu deponiju. Ali ova je lokacija vrlo izuzetna zato što se niko nije vratio u ova sela“, dodaje i strahuje da će blizina deponije uticati na njegovu egzistenciju.

Presuda zbog uništavanja puta i državnog vlasništva

Grad Goražde je investitor projekta, a gradonačelnik Imamović tvrdi da prihvata odgovornost da pristupni put deponiji nije dobar ali da alternative nije bilo i da je prije same gradnje sa mještanima dogovorio da će sredinom 2026. godine nakon završetka radova put biti asfaltiran.

“Ono što je naša namjera da u konačnici, kad se sve završi, put se dovede u stanje koje treba da bude. Jer sad kamioni koji odvoze gore, stvaraju naselju problem jer više tona ima, gdje dolazi do pucanja asfaltne baze ili nečega što je već postavljano. Na kraju tog dijela mi ćemo asfalt uraditi ljudima kroz naselje jer smo radili i bez deponije asfalt“, objašnjava Imamović za Detektor.

Aljo Hodžića je prije nekoliko godina izgradio kuću u naselju Glamoč. Kaže da protiv izgradnje deponije nema ništa ali da je ne želi u blizi kuće.

“Ako krenemo od nas samih, da li bi mi išli negdje da provedemo odmor pored deponije ili da bi mi otišli kupiti negdje poljoprivredne proizvode… mimo toga valorizacija naših dobara, naših kuća, je automatski smanjena”, kaže Hodžić.

Jedan je od nekolicine mještana čija se kuća nalazi pored lokalnog puta, gdje bi kamioni koji prevoze smeće trebali prolaziti.

“Put bio predviđen da ide preko privatnih privatnog dijela šuma ovdje iznad moje kuće, ali su ljudi on to spriječili u samom startu nisu dali, pa je. Kao alternativa bio ovaj put kroz naselje Glamoč. I petnaest godina se ništa na ovom projektu nije radilo do ove godine, odnosno krajem prošle godine. Mi smo, naravno, ulagali i prije naše primjedbe misleći da se odustalo od lokaliteta“, kaže Hodžić.

Ova mala neformalna skupina mještana do sada je ima dvije presude protiv Grada Goražda zbog urušavanja puta, ali i pokušaja gradskih vlasti da dio pristupne ceste prema deponiji izgrade preko državne imovine, na kojoj je gradnja zabranjena.

Emina Veljović iz Arhus centra iz Sarajeva koji pravno pomažu mještanima kaže da lokalne vlasti nisu postupile u skladu sa zakonskim propisima te da će uprkos dosadašnjim presudama u korist mještana nastaviti voditi pravnu bitku.

“S aspekta državne imovine je jasno rečeno da ne može lokalna jedinica samouprave raspolagati državnom imovinom jer je to protivno Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom. To je prva stvar i tiče se upravo pristupnog puta. To je s aspekta državne imovine, s aspekta privatne imovine ilegalna je, jer osnova svakog prava, zašto uopšte imamo države i zakone, zašto nismo u plemenskim zajednicama, zato što smo se dogovorili kao zajednica, demokratsko društvo da se ne može tek tako otuđivati nasiljem ili van pravnog okvira privatna imovina. To je ono što se trenutno dešava, prolaze kamioni i kroz privatnu imovinu i kroz državnu imovinu, znači opće bezakonje “, kaže Veljović.

S druge strane, gradonačelnik Imamović kaže da je grad parcele kupio od privatnih vlasnika i da je samo jedan dio puta na državnom zemljištu i da taj dio nisu asfaltirali.

“Nismo znali da će doći do ovih momenta. Dio puta koji je šumski ili na državnom zemljištu mi moramo naći tu zakonito rješenje. Ja ne želim ići u neka rješenja koja nisu takva“, kaže Imamović.

U jednoj od presuda u koju je Detektor imao uvid navodi se da Kantonalno ministarstvo privrede nije dokazalo da postoji odluka kojom se državna imovina kojom je raspolagao izuzima iz zabrane raspolaganja državnom imovinom.

Iz Pravobranilaštva BiH su u odgovoru građanima Glamoča potvrdili da su u oktobru 2025. godine formirali predmet koji se odnosi na uspostavljanje prava služnosti radi izgradnje pristupnog puta deponije Trešnjica te da su nakon prikupljanja činjenica, dokumentacija, odluka na osnovu kojih je vršena promjena namjene na nekretninama koji su državna imovina, kao i upis prava vlasništva, poduzeli zakonom propisane mjere radnje.

Istekle okolinske dozvole

Deponije “Trešnjica“ imala je dvije okolinske dozvole, jednu iz 2016. a druga iz 2021. koje su važile po pet godina.

Nakon što je druga dozvola istekla, Grad je tek naknadno podnio zahtjev za njeno produženje Federalnom ministarstvu.

Međutim, taj zahtjev, kako pojašnjava ministar za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoliša BPK Goražde bio je više formalne prirode – zapravo obavještenje da će se tek pripremiti potrebna dokumentacija za produženje dozvole. Federalno ministarstvo je zatim taj predmet proslijedilo kantonalnom ministarstvu.

Kantonalno ministarstvo je nedavno obavijestilo Gradsku upravu da trebaju podnijeti novi, ispravan zahtjev, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša što podrazumijeva angažovanje ovlaštene konsultantske kuće koja će u njihovo ime pripremiti i predati zahtjev za produženje ili izdavanje nove okolinske dozvole.

“U ovom momentu ne postoji niti jedan sporazum koji je to definisao. Niti imaju neke ugovorene obaveze između opštine. Ja nisam protiv takvog vida deponije, međutim, trenutno ne postoji ništa“, kaže ministar prostor uređenja BPK Bojan Krunić.

Nova deponija prvobitno je bila zamišljena kao regionalna i plan je bio da i okolna mjesta iz Republike Srpske i mjesta oko Goražda također odlažu otpad, prebacivanje s federalnog nivoa na kantonalni je za mještane ping pong prebacivanje odgovornosti.

Nasiha Pozder, federalna ministrica okoliša i turizma, kaže da prema aktuelnim federalnim propisima oni nisu zaduženi za buduću deponiju, jer je predviđeno odlaganje otpada na godišnjem nivou ispod osam i po hiljada tona.

“Dakle, apsolutno se ne radi, naravno o prebacivanju odgovornosti. Radi se o zakonskim propisima i o legislativi koja kaže da se na osnovu količina koje se prikupljaju u deponiju na određenom lokalitetu procjenjuje i nadležnost, odnosno da li se radi o deponiji koja je regionalnog značaja ili nekog drugog, odnosno lokalnog značaja“, kaže ministrica Pozder.

Aktuelna deponija odnosno improvizovano odlagalište Šišeta je veliki zdravstveni i ekološki problem za sve stanovnike Goražda.

Na tu deponiju, prema riječima sagovornika, nerijetko bacaju uginule životinje, te je rizik od bolesti gotovo postojan, a prema analizi ocjednih voda, zabilježeno je prisustvo teških metala u velikim koncentracijama, kao što je ovo olovo, arsen, živa, što dospijeva u Drinu.

“Svaki dan njenog postojanja predstavlja veliki rizik tako da je jako bitno da mi imamo jednu sanitarnu deponiju gdje će se sav otpad odlagati na propisan način, a naravno da se postojeća deponija mora sanirati kako ne bi bila prijetnja za zdravlje“, kaže Medina Bićo direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK.

Poučeni iskustvom Šišete od nove deponije strahuju mještani Glamoča.

Strah od zagađenja vode

Sumnju da će nova deponija biti propisno sanitarno urađena ima i Jovović.

“Normalno je da se strahuje jer mi svi u naselju imamo izvorsku vodu. Ja još nemam ni mogućnost da se priključim na gradsku vodu… Tu će biti masu tih gavrana, svraka, ptica. To će raznositi. Znam ja kako je gore gdje je sadašnja deponija. Imaju ljudi iskustva, ne možeš ništa posijati od tih ptica, one tu dolaze i uzimaju plodove. Ne treba biti puno pametan da se ovako u prirodi, na brdu jednom pravi takav objekat. Oni kažu da će to biti sve sanitarno, ali teško”, smatra on.

Hodžić kaže da ne postoji adekvatna vodna saglasnost za deponiju, a iz Veljović iz Arhus centra pojašnjava da vodni akt koji je izdat je nalagao da tehnička voda koja će se izrađivati za taj proces, mora da se nabavi iz Glamočkog potoka koji prema izjavama mještana faktički je poprilično nepostojeći, odnosno presuši tokom godine.

“Agencija za vodno područje rijeke Save je naložila lokalnom ministarstvu, odnosno lokalnom nadležnom organu da izda taj vodni akt. On nije nikad izdao to, odnosno tu su informacije koje imamo, odnosno elaborat koji je izrađen vezano za taj Glamočki potok – nikad mještanima nije dostavljen na uvid”, dodaje ona.

Kantonalni inspektor Damir Živojević trenutno ne vidi rješenje, osim da se nova deponija što prije pusti u rad. Kaže da trenutno odlagalište Šišeta može eskalirati i da je pitanje vremena, što bi dovelo do ekološke katastrofe u Goraždu i toj regiji.

“Kvalitetna deponija će nam obezbijediti manju produkciju otpada, svođenje njenih opasnih karakteristika na minimum, smanjenje produkcije po vrsti i količini, pa se opet vraćamo na primjene procesa, tehnika, tehnologija koje će omogućiti izdvajanje sirovinskog materijala i u konačnici kvalitetno odlaganje u cilju ekološkog prihvatljivog zbrinjavanja otpada koji nastane kao takav na osnovu svih procesa koji dolaze prije samog odlaganja“, objašnjava Živojević.

Samir Turulja je predsjednik Mjesne zajednice Goražde 2, kojem teritorijalno pripada naselje Glamoč. Kaže da je nova deponija neophodna jer i sam stanuje ispod aktuelnog odlagališta Šišeta i svjestan je da postoji veliki zdravstveni rizik ali i rizik od klizišta. Zabrinut je zbog trenutnih odnosa između vlasti i lokalaca.

“Ja sam pokušao znači komunicirati na neki način i s gradskim tim vlastima i s mještanima. Tražio sam neku komunikaciju u svakom smislu da se sjedne za zajednički stol. Zasad te komunikacije nema“, kaže Turulja za Detektor.

“To se moglo riješiti na vrlo jednostavan način. To se moglo sve odraditi bez ikakvih posljedica. Štaviše, mi bi bili tu samo u jednoj sinergiji s gradskim vlastima gdje bi, olakšali da tako kažem, a ne u protivnom da smo napravili rovove jedni između drugih“, kaže Hodžić, mještanin Glamoča.

(Vijesti.ba)