05.05.2026 / 20:28 Svijet - Washington

Hegseth: Operacija "Projekt Sloboda" štiti brodove

Hegseth: Operacija "Projekt Sloboda" štiti brodove
Foto: Agencije
Predugo Iran uznemirava brodove, cilja civilne tankere i pokušava nametnuti sistem naplate putarine. Ali, to završava "Projektom Sloboda", tako američki ministar rata Pete Hegseth opravdava novu operaciju zaštite komercijalnih brodova od iranske ucjene u Hormuškom moreuzu.

- Ova operacija odvojena je i različita od "Epskog bijesa". Odbrambene je prirode, određenog obima i privremenog trajanja, s jednom misijom: zaštititi nevine komercijalne brodove od iranske agresije. Američke snage neće morati ulaziti u iranske vode ili zračni put. To nije potrebno. Ne tražimo borbu, rekao je Hegseth.

Operaciji "Projekt Sloboda" prethodili su iranski napadi na plovila zemalja koje nisu u sukobu. SAD tvrdi da su od početka primirja devet puta pucali na trgovačke brodove te zaplijenili dva kontejnerska broda.

- Zbog iranskih nasumičnih napada u regiji, trenutno je zarobljeno 22.500 pomoraca na više od 1.550 trgovačkih brodova u Arapskom zaljevu, koji ne mogu proći kroz moreuz, naglasio je Dane Caine, lider Zajedničkog štaba američkih oružanih snaga.

Nekoliko trgovačkih brodova javilo je o eksplozijama ili požarima. Naftna luka Fujairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u kojoj se nalazi velika američka vojna baza, pogođena je iranskim projektilima. Napad je bio samoodbrana i odgovor na avanturizam američke vojske, objašnjavaju iz Revolucionarne garde.

- Svaki brod koji želi proći mora to učiniti uz dopuštenje iranske vojske, kako bi bio siguran. Sa svakim neprijateljskim plovilom koje pokuša proći, odlučno ćemo postupiti, najavio je Yadollah Javani, Iranska revolucionarna garda.

Obostrana blokada Hormuškog moreuza ima različite posljedice za zemlje Perzijskog zaljeva. Saudijska Arabija, Emirati i Iran raspolažu alternativnim pravcima, ali ne i Irak, Bahrein, Kuvajt i Katar.

Iranci su podijeljeni oko najnovije američke akcije.

Svjetska ekonomija mogla bi se suočiti s mnogo lošijim ishodom oduži li se rat na Bliskom istoku, a cijene nafte dostignu 125 dolara po barelu, upozoravaju iz Međunarodnog monetarnog fonda. Iako ne ovise o nafti s Bliskog istoka, rast cijena nafte itekako se osjeti i u SAD-u. Cijena goriva od početka rata skočila je za 50 posto.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo